Prava i ravan
![]() |
Predloženo je da se ovaj članak podjeli na više članaka. Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na stranici za razgovor. |
Tačka, prava i ravan su osnovni pojmovi geometrije. Neka su prava i ravan skupovi tačaka. Oni se ne definišu i njihove osobine daju se aksiomima.
Aksiomi prave[uredi | uredi kod]
- Svake dvije različite tačke pripadaju jednoj i samo jednoj pravoj
- Svaka prava sadrži najmanje dvije različite tačke.
- Postoje tri nekolinearne tačke
Dvije tačke su uvijek kolinearne
Presjek dvije prave[uredi | uredi kod]
Za dvije prave koje imaju jednu zajedničku tačku kažemo da se sijeku. Zajednička tačka te dvije prave naziva se sjecište ili presječna tačka. a ∩ b={C}
Kolinearne i nekolinearne tačke[uredi | uredi kod]
Za tačke koje leže na jednoj pravoj kažemo da su kolinearne tačke. Za tri tačke koje ne leže na jednoj pravoj kažemo da su nekolinearne. Postoje tri nekolinearne tačke
Posljedice[uredi | uredi kod]
- Dvije različite prave imaju najviše jednu zajedničku tačku
- Van svake dvije prave postoji bar jedna tačka.
Paralelne i mimoilazne prave[uredi | uredi kod]
Za dvije prave koje leže u jednoj ravni i nemaju zajedničkih tačaka kažemo da su paralelne. Za prave koje ne leže u jednoj ravni kažemo da su mimoilazne. Za dvije prave a i b važi:
- Ako je a ∩ b={A,B}=> a=b
- Ako je a ∩ b={A} sijeku se
- Ako a i b nemaju zajedničkih tačaka a ║ b
Udaljenost paralelnih pravi[uredi | uredi kod]
Neka je data tačka M jedne prave i njena projekcije M' na drugu pravu Traži se njena projekcija
.
Iz navedenih uslova određujemo koeficijent k, а sа njime određeno je i M'. Udaljenost tačaka M i M' je јеdnaka udaljenosti između paralelnih pravi a i b.
U trodimenzionalnom prostoru ova udaljenost je jednaka visini paralelograma kojeg čine vektori i . , a dobije se kao količnik površine ovog paralelograma (intenzitet vektorskog proizvoda) i intenzitet vektora v.
Udaljenost mimoilaznih pravi[uredi | uredi kod]
Da bi se odredila udaljenost dvije mimoilazne prave treba predstaviti vektor između njih, a zatim da se odrede parametri za koje će on biti minimalan. Neka je ovaj vektor w, a opšte tačke pravih a i b su M i N.odnosno biće:
intenzitet vektora je .
Ovdje korijen ne utiče na vrijednost na koju parametri i α i β imaju za maximalnu vrijednost izraza korijen se može izbaciti. Sada ćemo odrediti prve izvode izraza pо α i po β.
Dobijamo sistem dvije jednačine sa dvije nepoznate α i β, koji možemo riješiti.
Određujemo α и β i vrijednosti uvrstimo u jednačine prave a i b,
Ove koordinate će predstavljati tačke, nazovimo ih i ,
.
Aksiom uređenosti prave[uredi | uredi kod]
Prava je na određen način uređen skup
- Za tačke X,Y prave a važi X <Y ili Y<X (potpunost)
- Ako je X <Y onda nije Y<X (antisimetričnost)
- Ako je (X<Y) i( Y<Z) =>X<Z (tranzitivnost)
- Za tačku Y prave a postoje tačke X i Z na a tako da je X<Y i Y<Z( produžavanje prave)
- Za X i Z prave a postoji tačka Y takva da je X <Y( gusto uređen skup)
Dedekindov aksiom[uredi | uredi kod]
Ako sve tačke prave podijelimo u dvije neprazne klase tako da je svaka klasa prve klase ispred svake tačke druge klase onda ili prva klasa ima svoju poslednju ili druga klasa svoju prvu tačku
Ravan[uredi | uredi kod]
Ravan je određena sa aksiomama.
Aksiomi ravni
- Svake tri nekolinearne tačke pripadaju jednoj i samo jednoj ravni.
- Svaka ravan sadrži najmanje tri nekolinearne tačke.
- Postoje 4 tačke koje ne pripadaju jednoj ravni
Komplanarne i nekomplanarne tačke[uredi | uredi kod]
Za tačke koje leže u jednoj ravni kažemo da su komplanarne. Za 4 tačke koje ne leže u jednoj ravni kažemo da su nekomplanarne.
Aksiom prave i ravni[uredi | uredi kod]
Ako ravan sadrži dvije različite tačke jedne prave onda ona sadrži tu pravu.
Posljedica[uredi | uredi kod]
Ravan i prava koja ne leži u toj ravni mogu imati najviše jednu zajedničku tačku.
Teoreme o određenosti ravni[uredi | uredi kod]
Teorema 1[uredi | uredi kod]
Postoji jedna i samo jedna ravan koja sadrži dvije prave koje se sijeku.
Teorema 2[uredi | uredi kod]
Postoji jedna i samo jedna ravan koja sadrži datu pravu i datu tačku koja ne pripada toj pravoj.
Teorma 3[uredi | uredi kod]
Postoji jedna i samo jedna ravan koja sadrži dvije paralelne prave
Aksiom dviju ravni[uredi | uredi kod]
Presjek dviju različitih ravni je prava.
Međusobni položaj prave i ravni[uredi | uredi kod]
- a i α imaju bar dvije zajedničke tačke, onda a leži u α
- a i α imaju jednu zajedničke tačke, onda prava a siječe ravan α
- a i α nemaju zajedničkih tačaka, onda je prava a paralelna sa ravni α