Praputnjak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Praputnjak
Praputnjak na mapi Hrvatske
Praputnjak
Praputnjak
Praputnjak na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Bakar
Površina 14,121 km²
Geografske koordinate
 - z. š. 45.299 N
 - z. d. 14.574 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 575
 - Gustoća 40,72 st./km²
Pošta 51225 Praputnjak
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI

Praputnjak je naselje u Hrvatskoj u zaleđu Bakarskog zaljeva, a administrativno pripada gradu Bakru, koji je dio Primorsko-goranske županije.

Praputnjak se nalazi uz cestu Karolinu, građenu od 1725. do 1732. godine, između Hreljina i Krasice.

Zaštitnik mjesta je Sveti Josip. Dan mjesta Jožehova je 19. ožujka.

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Cijelom dužinom kroz Praputnjak prolazi županijska cesta D5061. Naselje prati cestu i konfiguraciju terena, te se nepravilno širi od glavne prometnice samo u dijelu oko crkve koja se nalazi u centru mjesta. Oko crkve je i najveća koncentracija kuća. To područje predstavlja zaštićenu etno cjelinu.

Naselje nema imenovane ulice, ali stanovništvo prepoznaje dijelove naselja (zaseoke): Selo (centar mjesta), Meja, Košćica, Raskrižje, Femberovo, Gosponovo, Solina, Ogradica, Gajina, Studenac, Trnovica, Lunga, Bajta.

U centralnom dijelu naselja nalazi se crkva Sv. Josipa iz 18.st., Dom kulture, dječji vrtić, područna osnovna škola (od 1. do 4. razreda) i poštanski ured 51225 Praputnjak.

Južno od naselja nalazi se krški dolac Dolčina. Od ruba Dolčine do ruba Bakarskog zaljeva, na vrlo strmim padinama uređeni su bakarski Prezidi.

Povijest[uredi | uredi kod]

Na praputnjarskoj Gradini nalaze se prapovjesna nalazišta i nalazišta iz rimskog doba.

Kasnije tijekom 15. i 16. st. su se formirala novija naselja na rubu Dolčine: Bujansko, Fitnićevo, Demelićevo i Tadejsko

1657. u jednoj latinskoj ispravi spominju se imena Prapotnik i Prapotnjak

Prvi pisani spomen kapele sv. Josipa u bakarskim spisima je iz 1716. g.

Tijekom gradnje Karolinske ceste (današnja županijska cesta) od l725. do 1732. godine, stanovništvo je nagrađivano parcelama za gradnju kuća ako se preseli uz cestu,i tada nastaje današnji linijski oblik naselja.

Prezidi su nekadašnje poljoprivredno područje na obroncima Bakarskog zaljeva između Bakra i Bakarca. Uređenje je počelo u vrijeme vladavine kraljice Marije Terezije koja je dozvolila da lokalno stanovništvo iskrči šumu koja je rasla na obroncima prema moru i zasadi vinograd. Iskrčeno zemljište je postalo njihovo vlasništvo i bili su 5 godina oslobođeni svih davanja. Radili su se kameni suhozidi(gromače), a u prostor koji je nastao žene (težakinje) su na leđima u kofama(brentama) donosile zemlju u koju se sadila vinova loza. Isključivo od loze dobivene na Bakarskim prezidima nekada se u podrumima na Praputnjaku radilo pjenušavo vino "Bakarska vodica".

1789. godine Praputnjak postaje samostalna župa Sv. Josipa prema istoimenoj crkvici koja se nalazila na mjestu današnje župne crkve. Na mjestu stare crkvice krajem 19. stoljeća dovršena je crkva koja i danas dominira panoramom mjesta.

1806. župnik Tomo Miloš otvara groblje na Praputnjaku (do tada su se Praputnjarci pokapali na groblju u Bakru)

1864. godine župnik Štiglić osniva u mjestu školu koja djeluje u župnikovoj kući. Škola je 1872. dobila i vlastitu zgradu u kojoj je i danas smještena Područna škola Praputnjak

1818. Praputnjak u Meji presjeca odvojak Lujzinke ceste od Gornjeg Jelenja za [Bakar], kada je na Meji postavljena Harmica, na kojoj se naplaćivala cestarina po svakom vozu. Kameni stol "kamik" koji je služio za naplatu "kaldrmine" se i danas nalazi uzidan na Meji.

Kultura[uredi | uredi kod]

Centar kulturnog djelovanja u Praputnjaku je Dom kulture koji se nalazi iznad centra naselja, iza crkve Sv. Josipa. Sagrađen je 1978. godine. U domu djeluje čitaonica....

Panorama mjesta

Poznate osobe[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Praputnjak