Dopunski akt ustavima Prvog Carstva

Dopunski akt ustavima Prvog Carstva, znan još i kao Povelja iz 1815. godine je francuski ustav kojega je 22. travnja 1815. godine pripremio Benjamin Constant na zahtjev Napoleona I kada se ovaj vratio s Elbe. Dokument je temeljito revidirao, a de facto potpuno zamijenio, ranije ustave Prvog Carstva - one iz 1799., 1802. i 1804. godine. Dodatni akt reformirao je ranije carske ustave tako da sliče Povelji Louisa XVIII iz 1814. godine, mada je u stvarnosti potpuno ignorirao egzistenciju iste. Bio je prilično liberalan za tadašnje pojmove, davši francuskom narodu prava koja su mu dotad bila potpuno nepoznata, poput onog da općine s manje od 5,000 stanovnika biraju svoje načelnike. Sam Napoleon je dodatni akt tretirao kao nastavak ranijih ustava tako da isti nije imao nikakav poseban legislativni status.

Ustav je službeno potvrđen na plebiscitu 1. lipnja 1815. godine, uz masovnu podršku gotovo 5,000,000 glasača, mada velik broj istih nije izašao na plebiscit. Svečano je promulgiran u pariškom Champ de Mars. Brzi Napoleonov pad u lipnju 1815. onemogućio je potpunu primjenu ustava.

Prema ustavu, legislativu su zajednički predstavljali Car i parlament, koji je imao dva doma - nasljedni Dom perova i izabrani Predstavnički dom, sastavljen od 629 zastupnika izabranih od strane izbornih kolegija na petogodišnji mandat. Ministri u vladi su bili odgovorni parlamentu. Liberalizacija je donijela kako garanciju prava tako i ukidanje cenzure. Zbog činjenice da je Napoleonov povratak trajao kratko, parlament je zasjedao samo mjesec dana - od 3. lipnja do 7. srpnja 1815. godine.