Coordinates: 45°25′19″N 16°15′18″E / 45.422°N 16.255°E / 45.422; 16.255

Potres u Petrinji 2020.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Potres kod Petrinje 2020.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Petrinjski potres
Datum 29. decembar 2020.
Magnituda 6,4 MW[1], 6,2 ML[2]
Dubina 10 km
Lokacija epicentra 45°25′19″N 16°15′18″E / 45.422°N 16.255°E / 45.422; 16.255
Pogođene
zemlje/oblasti
Austrija  • Bosna i Hercegovina  • Crna Gora  • Češka  • Hrvatska  • Italija  • Mađarska  • Njemačka  • Rumunjska  • Slovačka  • Slovenija  • Srbija[3]
Maks. intenzitet IX po Merkalijevoj skali
Žrtve 7 mrtvih, 26 ranjenih

Potres kod Petrinje dogodio se 29. decembra 2020. godine i imao intenzitet razine VIII po Merkalijevoj, odnosno magnitudu 6,4 po Richterovoj skali. Prethodilo mu je nekoliko manjih potresa, a od kojih je potres dan ranije imao magnitudu od 5,2 po Richteru. Potres je izazvao ljudske žrtve i ogromne materijalne štete u Petrinji, a oštećenja su zabilježena i u obližnjem Zagrebu, gdje još nije dovršena obnova nakon potresa devet mjeseci ranije.

Otprilike u 12:20 po srednjoeuropskom vremenu (11:20 UTC) 29. prosinca 2020. potres magnitude 6,4 po Richterovoj skali pogodio je Sisačko-moslavačku županiju u Hrvatskoj s epicentrom 3 kilometra zapad-jugozapadno od Petrinje,[1] Maksimalni intenzitet potresa koji se osjetio procijenjen je na VIII (jako štetan) do IX (destruktivan) na europskoj makroseizmičkoj ljestvici.[2] Prije ovog događaja dogodila su se tri prethodna tremora, od kojih je najjači bio magnitude 5,2 prethodnog dana. Potres su pratili brojna naknadna podrhtavanja tla, od kojih je najjače bilo magnitude 4,9 na dan 6. siječnja 2021.

Potvrđeno je da je sedam osoba izgubilo život, a najmanje 26 drugih je ozlijeđeno, od kojih je šest je zadobilo ozbiljne ozljede. Početna izvješća pokazuju da su brojne zgrade uništene u Petrinji.[4] Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da je pola grada uništeno.[5][6][7][8] Hrvatska je 2. siječnja 2021. proglasila nacionalnim danom žalosti u čast žrtava ovog potresa.[9]

Potres se osjetio u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj, kao i u velikim dijelovima Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Mađarske, Slovačke, pa čak i Italije.

Tektonika područja[uredi | uredi kod]

Epicentar potresa nalazio se u brdovitom području južno od aluvijalne ravni na potezu od rijeke Kupe do rijeke Save, sa Zrinskom gorom i ostatkom Dinarskih Alpa na jugu.

Seizmičko područje Pokuplja slijedi dolinu rijeke Kupe od Karlovca do Siska. Ovo je područje tijekom povijesti pogodilo nekoliko potresa, od kojih je najpoznatiji veliki potres iz 1909. godine, čiji je epicentar bio u blizini Pokupskog, s naknadnim potresima koji su se nastavili tijekom 1910. godine. Imao je maksimalni intenzitet od VIII na MCS ljestvici. Ta je seizmičnost povezana s reaktivacijom normalnih rasjeda sjeverozapad-jugoistok, koji čine jugozapadnu granicu Panonske nizine.[10][11]

Posljednji potres na teritoriju Hrvatske jačine 6,0 po Richterovoj ljestvici bio je u Stonu 1996. godine. Godine 1962. potres od 5,9 po Richterovoj ljestvici pogodio je makarsko područje. Godine 1969. godine sustav rasjeda koji se proteže od Jastrebarskog preko ovog područja prema Banja Luci pogođen je potresom od 6,6 po Richterovoj ljestvici, koji je pogodio Banja Luku, a tom su danu prethodili i značajni prethodni tremori. Godine 1880. potres od 6.3 po Richterovoj ljestvici pogodio je područje sjeveroistočno od Zagreba. U ožujku 2020. grad Zagreb pogodio je potres s maginitudom od 5,5 po Richterovoj ljestvici.[12]

Potres[uredi | uredi kod]

Potres je bio jačine 6,4 po Richterovoj ljestici, na dubini od 10 kilometara prema Naprednom nacionalnom seizmičkom sustavu (ANSS)[1] i Euromediteranskom seizmološkom centru (EMSC),[13] dok je Seizmološka služba Hrvatske zabilježila 6,2 po Richterovoj ljestici. Maksimalni intenzitet osjećaja bio je od VIII ("jako štetan") do IX ("destruktivan") po europskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS)[2] i VIII ("ozbiljan") po modificiranoj Mercallijevoj ljestvici intenziteta (MMI).

Mjesto i dubina ovog događaja pokazuju da je riječ o potresu unutar tekstonske ploče koji se dogodio kao rezultat plitkog rasjeda klizanja unutar Euroazijske ploče. Izračunati žarišni mehanizam za ovaj događaj ukazuje na to da je do puknuća došlo na gotovo vertikalnom rasjedu u pravcu jugoistoka ili jugozapada.[1]

Epicentar potresa na 45°24′0.72″N 16°13′7.32″E / 45.4002000°N 16.2187000°E / 45.4002000; 16.2187000 (45.4002, 16.2187)[14] nalazio se blizu sela Strašnika, kod grada Petrinje.[15]

Prethodni tremori[uredi | uredi kod]

Tri prethodna tremora pogodila su isto područje prethodnog dana i, prema proceni CSS-a, imala su magnitude od 5,0, 4,7 i 4,1 po Richterovoj ljestvici.[16]

Prethodni udari od 4,0 ili više po Richteru
Datum Vrijeme (UTC) Richterova ljestvica Mercallijeva ljestvica Dubina Ref.
28. decembar 05:28 5,2 VII 10.0 km (6.2 mi) [17]
28. decembar 06:49 4,7 VI 10.0 km (6.2 mi) [18]

Naknadni udari[uredi | uredi kod]

Zabilježeno je 16 naknadnih udara magnitude od 3,0 ili više po Richterovoj ljestvici u periodu od šest sati nakon glavnog potresa, prema CSS-u.[14]

Naknadni udari od 3,5 ili više po Richteru
Datum Vrijeme (UTC) Richterova ljestvica Mercallijeva ljestvica Dubina Ref.
29. decembar 12:34 4,4 VI 10.0 km (6.2 mi) [19]
30. decembar 05:15 4,8 V 10.0 km (6.2 mi) [20]
30. decembar 05:26 4,7 IV 10.0 km (6.2 mi) [21]
31. december 08:15 3,7 III 10,0 km (6,2 mi) [22]
4. januar 06:49 4,4 IV 10,0 km (6,2 mi) [23]
6. januar 17:01 4,9 V 10,0 km (6,2 mi) [24]
7. januar 11:06 4,0 III 9,9 km (6,2 mi) [25]
9. januar 21:29 4,8 VI 8,7 km (5,4 mi) [26]
10. januar 23:28 3,8 IV 9,6 km (6,0 mi) [27]

Oštećenja[uredi | uredi kod]

Najteže je pogođen grad Petrinja, gdje se srušilo mnogo zgrada i došlo do velikog nestanka struje.[4] Oštećenja i nestanci električne energije zabilježeni su i u Glini, Topuskom, Dvoru, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Sunji, Velikoj Gorici, Sisku i Zagrebu, kao i u susjednim državama Bosni i Hercegovini i Sloveniji.[28][29]

Sisačko-moslavačka županija[uredi | uredi kod]

U Petrinji, gradu najbližem epicentru, oštećene su gotovo sve kuće.[30] Teška oštećenja pretrpio je cijeli centar grada.[31] Oštećena je jedna osnovna šlola.[32] Uništeni su krovovi vijećnice i crkve Svetog Lovre.[33] Cijelo selo Brest Pokupski u blizini Petrinje teško je oštećeno.[31]

Grad Sisak, smješten otprilike 20 kilometara sjeveroistočno od epicentra, pretrpio je velika oštećenja na svojoj bolnici, kao i na gradskoj vijećnici. Unatoč šteti, bolnica nije zatvorena.[34][35] Najviše štete pretrpjele su stare zgrade u središtu grada. Procjenjuje se da je u Sisku i obližnjim selima oštećeno između 700 i 1000 kuća.[30]

U selu Strašniku, gdje je bio epicentar, kao i u obližnjem selu Sibiću, gotovo su sve kuće oštećene. Dio stanovništva ova dva sela je evakuiran, a postavljeni su šatori s hranom i vodom.[30]

Majske Poljane je selo koje je pretrpjelo najveću štetu od potresa, pri čemu su sve zgrade oštećene, a mnoge su se srušile. To je i mjesto s najvećim brojem smrtnih slučajeva; od ukupno sedam smrtno stradalih, pet ih je bilo u Majskim Poljanama.[36]

U Žažini jedna crkva se srušila, ozlijedivši pritom tri osobe i usmrtivši jednu osobu.[37]

Zagrebačka županija i Grad Zagreb[uredi | uredi kod]

U Pokupskom, oko 20 kilometara sjeverozapadno od epicentra, oštećene su mnoge zgrade, uključujući školu, vrtić i crkvu iz 18. stoljeća.[38]

U gradu Zaprešiću, oko 60 kilometara sjever-sjeverozapadno od epicentra, tri stambene zgrade pretrpjele su štetu, prisilivši više od 50 obitelji da napuste grad.[39]

Grad Zagreb, koji je nalazi otprilike 50 kilometara sjeverno od epicentra, pogođen je određenim oštećenjima na zgradama i nestancima struje, a mnogi su stanovnici u strahu izašli na ulice.[40]

Bosna i Hercegovina[uredi | uredi kod]

Zgrade su oštećene u više gradova na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, tj. u Unsko-sanskom kantomu i na sjeveru Republike Srpske), koji se nalaze između 30 i 90 kilometara jugozapadno, južno i jugoistočno od epicentra. Gradovi koji su oštećeni jesu: Bihać, Cazin, Kozarska Dubica i Kostajnica, koje je u BiH pretrpjela najveću štetu u potresu. U Kostajnici je proglašeno izvanredno stanje, potres je uzrokovao 6 požara, a mnoge su zgrade oštećene, uključujući gradsku vijećnicu, koja je proglašena nefunkcionalnom.[41]

Slovenija[uredi | uredi kod]

U Sloveniji, zgrade su oštećene u nekoliko područja i gradova, uglavnom u blizini slovensko-hrvatske granice. Ljudi su prijavili oštećenja fasada, krovova i dimnjaka iz jugoistočnih gradova Krško i Brežice i starog grada Kostanjevica na Krki, koji leže na oko 70 kilometara sjeverozapadno od epicentra. Nuklearna elektrana Krško automatski je zatvorena, a kasnije je sustavno pregledana, no nije prijavljena nikakva šteta. U sjeveroistočnoj Sloveniji, na oko 125 kilometara sjever-sjeverozapadno od epicentra, došlo je do nestanka struje i telekomunikacija na području njezinog središnjeg grada Maribora, oštećena je općinska zgrada u obližnjem Ptuju, a oštećena je i crkva u Svetoj Trojici. U glavnom gradu Ljubljani, moralo se prekinuti zasjedanje parlamenta, a unutrašnjost zgrade parlamenta pretrpjela je manju štetu. U zemlji nisu zabilježene ozljede na ljudima.[42]

Žrtve[uredi | uredi kod]

U Petrinji je život izgubila jedna 13-godišnja djevojčica, a najmanje 20 osoba je ozlijeđeno. Gradonačelnik Petrinje je izjavio da je pola grada uništeno.[7][43][44][45] Jedan 20-godišnji mladić i njegov otac izgubili su život kad im se kuća srušila u Majskim Poljanama u blizini Gline. Još su tri osobe kasnije pronađene mrtve u istom selu.[29][46] Majske Poljane su najteže pogođeno od svih naselja zahvaćenih potresom. Jedna je osoba kasnije pronađena mrtva u Žažini, nakon što se mjesna crkva srušila.[28]

Dana 3. siječnja 2021. jedan volonter smrtno je stradao kad je pao sa zgrade u Petrinji dok je popravljao štetu prouzročenu potresom.[47]

Međunarodne reakcije[uredi | uredi kod]

Države[uredi | uredi kod]

Međunarodne organizacije[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 ANSS. „Comprehensive Catalog”. Comprehensive Catalog. U.S. Geological Survey. Pristupljeno 29. XII 2020. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Seizmološka Služba Pri Geofizičkom Odsjeku PMF-A (29.12.2020). „Razoran potres kod Petrinje”. Pristupljeno 29. XII 2020. 
  3. M 6.4 - 3 km WSW of Petrinja, Croatia, US Geological Survey, pristupljeno 30.12.2020.
  4. 4,0 4,1 „Snažan potres magnitude 6,2 pogodio Petrinju, prizori su dramatični, jako se tresao i Zagreb”. Jutarnji list. 29.12.2020. Pristupljeno 29.12.2020. 
  5. „Croatia earthquake: Seven dead as rescuers search rubble for survivors” (engleski). BBC. Pristupljeno 29.12.2000. 
  6. „Second earthquake in two days strikes central Croatia, killing seven and damaging buildings” (engleski). Reuters. 
  7. 7,0 7,1 „Iz minute u minutu: Snažan zemljotres pogodio Petrinju, najmanje 20 povrijeđenih, poginulo jedno dijete!”. BHRT. 29.12.2020. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-29. Pristupljeno 29.12.2020. 
  8. „At least 7 dead after magnitude 6.3 earthquake strikes Croatia” (engleski). NBC News. Pristupljeno 29.12.2020. 
  9. „U Hrvatskoj Dan žalosti, gore svijeće na mjestu gdje je poginula 13-godišnja Laura”. HINA. Index.hr. 2.1.2021. Pristupljeno 2.1.2021. 
  10. Markušić, Snježana (January 2008). „Seismicity of Croatia”. u: Husebye, Eystein S.. Earthquake Monitoring and Seismic Hazard Mitigation in Balkan Countries. str. 87. DOI:10.1007/978-1-4020-6815-7_5. 
  11. Herak, Davorka; Herak, Marijan; Tomljenović, Bruno (2009). „Seismicity and earthquake focal mechanisms in North-Western Croatia”. Tectonophysics 465 (1–4): 215. DOI:10.1016/j.tecto.2008.12.005. 
  12. Rudež, Tanja (29.12.2020). „‘Danas se treslo 60 puta jače od jučer: Ovo nije isto kao ZG potres, u Petrinji se ponovila Banja Luka‘”. Jutarnji List. Pristupljeno 29.12.2020. 
  13. „Earthquake, Magnitude 6.4 - CROATIA - 2020 December 29, 11:19:54 UTC” (engleski). EMSC-CSEM. Pristupljeno 29.12.2020. 
  14. 14,0 14,1 „OBAVIJESTI O POTRESIMA KOD PETRINJE”. pmf.unizg.hr. Pristupljeno 30.12.2020. 
  15. Prerad, Danijel (29.12.2020). „Naš reporter uživo se javio iz okolice Petrinje: Srušene kuće, ljudi uplašeni, stalno trese”. Večernji list. Pristupljeno 29.12.2020. 
  16. Rogulj, Danijel (28. 12.2020). „5.2 Magnitude Earthquake Rocks Central Croatia (& Update on Aftershocks)”. Total-croatia-news.com. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-28. Pristupljeno 29.12.2020. 
  17. „M 5.2 - 8 km W of Petrinja, Croatia”. earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30.12.2020. 
  18. „M 4.7 - 4 km SSE of Petrinja, Croatia”. earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30.12.2020. 
  19. „M 4.4 - 9 km WNW of Petrinja, Croatia”. earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30.12.2020. 
  20. „M 4.8 - 9 km WNW of Petrinja, Croatia”. earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30.12.2020. 
  21. „M 4.7 - 6 km SSW of Lekenik, Croatia”. earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30.12.2020. 
  22. „M 3.7 - 7 km SSW of Lekenik, Croatia”. USGS-ANSS. Pristupljeno 31.12.2020. 
  23. „M 4.4 - 5 km W of Petrinja, Croatia”. USGS-ANSS. Pristupljeno 4.1.2021. 
  24. „M 4.9 - 6 km WSW of Petrinja, Croatia”. USGS-ANSS. Pristupljeno 6.1.2021. 
  25. „M 4.0 - 5 km NW of Petrinja, Croatia”. earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 2021-01-07. 
  26. „M 4.8 - 2 km SSE of Petrinja, Croatia”. earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 10.1.2021. 
  27. „M 3.8 - 7 km WNW of Petrinja, Croatia”. earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 11.1.2021. 
  28. 28,0 28,1 „Hrvatska se non-stop trese: Traže preživjele pod ruševinama u Petrinji i Glini”. Index.hr. Pristupljeno 29.12.2020. 
  29. 29,0 29,1 „Deseci ozlijeđenih, druga žrtva potresa je mladić kod Gline. Na više lokacija tragaju za ljudima”. 24 sata (Hrvatska). 29.12.2020. Pristupljeno 29.12.2020. 
  30. 30,0 30,1 30,2 „U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća”. www.vecernji.hr. Pristupljeno 29.12.2020. 
  31. 31,0 31,1 „Jutarnji list - Jutarnji u mjestu kod samog epicentra potresa: ‘Gotovo da nema kuće koja nije stradala...‘”. www.jutarnji.hr. 28.12.2020. Pristupljeno 29.12.2020. 
  32. „Oštećena je osnovna škola u Petrinji, ravnatelj: Samo sam ja u školi. Sad čekamo procjenu”. www.24sata.hr. Pristupljeno 29.12.2020. 
  33. „'Nije dobro. Okolica Petrinje teško je stradala, tamo je loše'”. www.24sata.hr. Pristupljeno 29.12.2020. 
  34. „Velike štete i u Sisku, bolnica je teško stradala, gradonačelnica se slomila: ‘Potreseni smo‘”. Jutarnji list. 29.12.2020. Pristupljeno 29.12.2020. 
  35. „M6.4 Earthquake Hits Croatia - Dec. 29, 2020 potres u Petrinji - YouTube”. www.youtube.com. 
  36. „Dogradonačelnica Gline: Majske Poljane najteže stradale; još vade ljude iz ruševina, gotovo sve kuće su pogođene”. direktno.hr. 29.12.2020. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-30. Pristupljeno 29.12.2020. 
  37. „VIDEO Tijelo muškarca pronađeno usred javljanja uživo, tragičan kraj potrage u ruševinama crkve”. Dnevnik.hr. Pristupljeno 29.12.2020. 
  38. „Epicentar potresa u Pokupskom. Načelnik: Ljudi su istrčali van, u strahu su. Bio je jači nego onaj zagrebački”. www.vecernji.hr. Pristupljeno 29.12.2020. 
  39. „Gradonačelnik Turk: U Zaprešiću velike štete na tri zgrade, iseljeno 50-ak obitelji”. www.jutarnji.hr. Pristupljeno 31.12.2020. 
  40. „Oštećenja diljem Zagreba, potpuni kaos na cestama, nema dojava o stradalim ljudima”. Jutarnji list. HINA. 29.12.2020. Pristupljeno 29.12.2020. 
  41. „Teške posledice zemljotresa u Bosni i Hercegovini”. N1 Srbija. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-29. Pristupljeno 29.12.2020. 
  42. „Poškodbe na fasadah, strehah in dimnikih, kosi ometa padali tudi v predsedniški palači” (slovenski). MMC RTV Slovenija. 29.12.2020. 
  43. „Hrvaško zjutraj streslo več novih potresov, manj silovitih kot v torek” (slovenski). 
  44. „"Many injured" as strong earthquake strikes Croatia, Slovenia shuts power nuclear plant as precaution” (engleski). Reuters. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-29. Pristupljeno 29.12.2020. 
  45. „Croatia earthquake: Rescue efforts under way in Petrinja” (engleski). BBC. Pristupljeno 29.12.2020. 
  46. „Pet žrtava potresa: Preminulo je još četvero ljudi kraj Gline!”. Večernji list. 29.12.2020. Pristupljeno 29.12.2020. 
  47. Hrnčić, Fabijan (3.1.2021). „Preminuo volonter u Petrinji: Sumnja se da je pao s krova...”. HINA. 24 sata. Pristupljeno 3.1.2021. 
  48. „Shqipëria i jep 250 mijë euro ndihmë Kroacisë pas tërmetit tragjik” (albanski). Euronews Albania. 30.12.2020. Pristupljeno 30.12.2020. 
  49. „Regija uz Hrvatsku: Brojne zemlje ponudile pomoć”. N1 BA. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-29. Pristupljeno 29.12.2020. 
  50. „Greek Officials Express Solidarity With Croatia After Strong Earthquake”. Greek City Times. Pristupljeno 30.12. 
  51. „Orbán Viktor levélben ajánlotta fel Magyarország segítségét; jelentést kért a magyar hatóságoktól” (mađarski). kormany.hu (Magyarország Kormánya = Govt. of Hungary. Pristupljeno 29.12.2020. 
  52. „Terremoto in Croazia: Conte, “Italia pronta a fornire tutta l’assistenza e l’aiuto necessario”” (talijanski). agensir.it. 29.12.2020. 
  53. „Pasgoditjet tronditin Kroacinë” (engleski). Bota Sot. Pristupljeno 30.12.2020. 
  54. 54,0 54,1 54,2 „Jutarnji list - Cijela regija uz Hrvatsku, javili se Vučić, Đukanović, Janša i Pahor; Zaev: ‘Naša vlada šalje novac‘”. www.jutarnji.hr. 29.12.2020. Pristupljeno 29.12.2020. 
  55. „Abazović: Vlada Crne Gore će pomoći Hrvatskoj u saniranju štete”. CdM. 
  56. „Echipele de căutare-salvare ale DSU, pregătite să intervină în Croaţia” (rumunjski). Mediafax. 29.12.2020. 
  57. „DSU: Statul român este pregătit să acorde sprijin autorităţilor din Croaţia” (rumunjski). Mediafax. 29.12.2020. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-29. Pristupljeno 2020-12-30. 
  58. „România, pregătită să acorde ajutor Croaţiei, în urma cutremurului. Raed Arafat a cerut ca echipele de Căutare-Salvare RO-USAR să fie pregătite pentru a interveni” (rumunjski). B1 TV. 29.12.2020. 
  59. 59,0 59,1 „Novi jak zemljotres u Hrvatskoj, osetio se i u Srbiji”. BBC News na srpskom. 28.12.2020. Pristupljeno 29.12.2020. 
  60. „Srbija donira milion evra Hrvatskoj za sanaciju štete od zemljotresa”. Vlada Republike Srbije. 30.12.2020. Pristupljeno 30.12.2020. 
  61. „Veleposlanik Hrvatske na rubu suza na skupu solidarnosti u Beogradu, pogledajte video”. www.index.hr. Pristupljeno 1.1.2021. 
  62. Altas, Mumin (29.12.2020). „Turkish president condoles with quake-hit Croatia”. Anadolu Agency. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-29. Pristupljeno 29.12.2020. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]