Zgrada BIGZ-a

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zgrada BIGZ-a teško oštećena posle oružanih borbi za oslobođenje Beograda koje su se odvijale u neposrednoj blizini punom žestinom, oktobra 1944.
Zgrada BIGZ-a danas u Beogradu.

Zgrada BIGZ-a u Beogradu je jedno od najpoznatijih arhitektonskih ostvarenja jugoslavenske moderne. Izgrađena je kao zgrada Državne štamparije 1937. godine[1] (osvećenje temelja 27. nov. 1937), po projektu arhitekte Dragiše Brašovana u obliku ćiriličnog slova П, nalik na štamparsku mašinu.[2] Trebala je biti četvrto preduzeće po veličini te vrste u Evropi.[3]

Zgrada Bigza se nalazi na Senjaku i dominira ovim delom grada te predstavlja orijentir i referentnu tačku.[4] U doba „zlatnog socijalizma" BIGZ je zapošljavao skoro 3.000 ljudi. Zaštitni znak BIGZ-a bila je džepna knjiga, čiji je standardni tiraž bio 10.000 primeraka. BIGZ je tada prednjačio i u objavljivanju filozofske literature.[5] BIGZ je 1990-ih prepušten nemaru, da bi se poslednjih nekoliko godina u zgradu, pored nekoliko firmi, uselio veliki broj mladih umetnika, dizajnera, arhitekata, muzičara i DJ-eva.[6] Vlasnik zgrade (nekada Beogradski izdavačko-grafički zavod - BIGZ, danas "Beta partners" Petra Matića) izdaje prostor u zakup. Na 25.000 upotrebljivih metara kvadratnih (10.000 metara hodnika) zgrade nalaze se štamparije, skladišta, kancelarije, muzički studiji, likovni ateljei, zanatske i umetničke radionice, škola kapuere, radio-stanica, kulturni centar, cirkus, pozorišna laboratorija...[2] S obzirom da je zgrada Bigza već godinama stecište mnogih slobodnih umetnika, smatra se nekom vrstom neformalnog kulturnog centra.[7]

Zgrada BIGZ-a je posebno značajna za novu srpsku scenu. U zgradi Bigza vežba više stotina bendova i producenata među kojima su: The Schtrebers, DžDž, Metak Za Zlikovca, Stuttgart Online, Autopark, Petrol, Repetitor, Minstrel, Sinestezija, Tobija, The Branka, Damjan od Resnika, Bolesna Štenad, Figlio Di Puttana, Vox Populi, Dažd, SARS, Very Heavy Sars, Vid Marijanovic , Simone Roge, Hazarder i mnogi drugi.[8][9] Muzičari BIGZ-a, organizovani u udruženje nazvano "Manekenke Bigza", organizuju niz manifestacija, među kojima su Festivalito i Bigz na Povetarcu.[10]

Emisija Insajder televizije B92 je istraživala o nepravilnostima privatizacije BIGZ-a. Navodi se da je zemljište veličine jedan hektar, na kojem se nalazi zgrada BIGZ-a, ustupljeno je bez licitacije. BIGZ je 2007. godine, tokom privatizacije, na aukciji prodat firmi „Beta partners”, iza koje stoji srbijanski veleposednik Petar Matić. Cena je bila oko tri i po miliona eura. Da je država zgradu dala kao građevinsko zemljište dala na licitaciju, grad bi zaradio višestruko. Lokacija na kojoj se nalazi zgrada BIGZ-a je u prvoj gradskoj zoni, gde je ar tada vredeo skoro 90.000 eura. Tako bi na aukciji jedan hektar zemljišta ovde potencijalno mogao biti plaćen i devet miliona eura.[11]

Početkom juna 2012. godine BIGZ je dospeo u žižu javnosti kada je uprava, nakon divljanja nepoznatih izgrednika, zatvorila dva rock kluba.[12][13] Povodom ovoga, u javnosti se razvila žestoka polemika protiv zatvaranja alternativnih klubova.[14][15]

Dana 1. novembra 2012. godine zgrada BIGZ-a je postala bogatija za naučni atelje "Lobotorija"[16]. Njeni članovi sarađuju sa okolnim studijima radeći na projektima koji uspostavljaju vezu između nauke i umetnosti.

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]