Zalaegerszeg
Zalaegerszeg
| |||
|---|---|---|---|
.jpg) | |||
|
|||
| Koordinate: 46°50′N 16°51′E / 46.833°N 16.850°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Zala | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Csaba Gyutai | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 102.41 km²[1] | ||
| Visina | 166 | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 58,959[1] | ||
| - Urbana gustoća | 575.7 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 8900 | ||
| Pozivni broj | 092 | ||
| Službene stranice www.zalaegerszeg.hu/ | |||
| Karta | |||
  Zalaegerszeg | |||
Zalaegerszeg (njemački: Egersee, hrvatski: Jegersek, slovenski: Jageršek) je grad na zapadu Mađarske od 58,959 stanovnika[1]
Zalaegerszeg je administrativni centar Županije Zala.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Zalaegerszeg leži duž desne obale rijeke Zale.[2]
Historija[uredi | uredi kod]
Zalaegerszeg je prvi put dokumentiran 1247., njegovo ime nastalo je kao sintagma, a značilo je da je mjesto u uglu - szeg rijeke Zale koje je obraslo johinim stablima - eger.[3]
Između 16. - 17. vijeka bio je pogranična utvrda za Austrijsko-turskih ratova, koju Osmanlije nikad nisu zauzele.[2]
Kad su Osmanlije 1600. zauzele Kanižu, kapetan obrane regije Dunántúl (Prekodunavlje) preselio je svoju rezidenciju u Zalaegerszeg i podigao zamak, od kog su ostali samo temelji.[3]
Zalaegerszeg je nekoliko puta promjenio svoje gospodare, od 15. vijeka njime vladaju vespremski biskupi, a od 1777. biskupi od Szombathelya. Iz relativno malog trgovišta izrastao je u grad kad su zbog osmanlijskih napada biskupi preselili tu svoju rezidencijju.[3]
Kad je 1730. proglašen županijskom prijestolnicom bio je još uvijek malo trgovište.[2]
Zalaegerszeg je 1885. dobio status grada[2] i pravo na vlastitu skupštinu.[3]
Grad se tokom 19. - 20. vijeka stopio sa 17 okolnih sela; Gébárt, Andráshida (ranije Lovászi), Ola, Pózva, Bekeháza, Vorhota, Csács, Bozsok, Besenyő, Ságod, Neszele, Ebergény, Bazita, Botfa, Kaszaháza, Apátfa, Erzsébethegy.[3]
Privreda[uredi | uredi kod]
Zalaegerszeg od industrije ima tvornicu namještaja, keramičkih pločica, odjeće i mesnih konzervi.[2]
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Najveće atrakcije grada su Muzej Göcsej, poznat po svojoj velikoj etnografskoj zbirci, barokna parohijska crkva sa dva zvonika (1750. - 60.) i palača županijske skupštine (1761.- 77).
Pored grada uz obale rijeke Zale leži etno selo - Göcsej, sa preko 30 drvenih kuća i vodenicom.
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Galerija slika[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Major Cities & Towns” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 04. 2016.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Zalaegerszeg, Hungary” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24. 04. 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 „The history of Zalaegerszeg” (engleski). City of Zalaegerszeg. Pristupljeno 24. 04. 2016.
