Vogošća

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Uprava[uredi | uredi kod]

Historija[uredi | uredi kod]

Privreda[uredi | uredi kod]

Vogošća

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton/županija

Sarajevski

Sjedište

Vogošća

Načelnik

Edin Smajić

Površina

72 km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

33.000 (2012.)
458/km²

Vogošća je općina u Bosni i Hercegovini, jedna od devet općina Sarajevskog kantona. Prije rata u Bosni i Hercegovini pripadala je Gradu Sarajevo.

Općina Vogošća pokriva 72 km2, i udaljena je 6 km od centra Sarajeva, 70 km od Zenice i 100 km od Tuzle kao najvećih potrošačkih centara u zemlji. Posjeduje komunikacijske veze, magistralni put Bosanski Brod–Sarajevo-Metković, magistralnu željezničku prugu Vinkovci (Hrvatska)–Sarajevo–Ploče (Jadransko more). Područje ima razvijenu infrastrukturu, elektroenergetske medije, ugalj, prirodni plin, prirodne resurse plodne doline rijeke Bosne itd.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vogošća (jedna od sarajevskih prigradskih općina), imala je 24.707 stanovnika, raspoređenih u 21 naselju.

Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno	14.402
Srbi	6.728 (46,71%)
Muslimani	5.938 (41,23%)
Hrvati	1.186 (8,23%)
Jugoslaveni	247 (1,71%)
ostali	303 (2,12%)

Naseljena mjesta su:

Blagovac, Budišići, Donja Vogošća, Garež, Gora, Grahovište, Hotonj, Kamenica, Kobilja Glava, Kremeš, Krivoglavci, Ljubina - Poturovići, Nebočaj, Perca, Semizovac, Svrake, Tihovići, Uglješići, Ugorsko, Vogošća i Vrapče.

Vogošća je teško stradala za vrijeme opsade Sarajeva, kada su se u njoj i oko nje vodile žestoke borbe. Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma došlo je do velikog egzodusa srpskog stanovništva.^{[nedostaje referenca]}

Nacionalni sastav

12.549 (50,79%)

8.843 (35,79%)

1.074 (4,34%)

Jugoslaveni

1.719 (6,95%)

Godine 1948. u Vogošći je osnovan PRETIS kao državna fabrika i postao jedna od najvećih i najmodernijih fabrika municije u Evropi.^[1] Zajedno sa još tri vojne fabrike 1967. god. postao je dio holding kompanije UNIS Sarajevo koja je postala lider metaloprerađivačke industrije u Bosni i Hercegovini sa 50.000 zaposlenih. Primjer je kapacitet proizvodnje artiljerijske municije sa oko 1.000.000 jedinica/god.^[2] Jedan od tih proizvoda je i danas poznati lonac za ekspres kuhanje popularno nazvan Pretis lonac. Ne postoji domaćinstvo u bivšoj Jugoslaviji koje nije imalo ovaj lonac.

Nekada je na kapiju jedne od najvećih fabrika namjenske industrije u tadašnjoj SFRJ ulazilo više od 11.000 radnika. Danas, jedva oko 300 ljudi. Nakon rata fabrika je privatizacijom podijeljena na dva dijela, na Unis Pretis i Pretis.

Tijekom 1980-ih godina općina Vogošća zabilježila je stabilan i dinamičan razvoj i bila prepoznatljiva po vrlo visokom nivou razvijenosti u području industrije. Vogošća je bila poznata kao druga općina u bivšoj Jugoslaviji po razvijenosti tj. nivou nacionalnog dohotka po glavi stanovnika. Takvom stanju u najvećoj mjeri doprinjeo je razvoj automobilske industrije i industrije valjčanih ležaja koji se odvijao u suradnji sa Volkswagenom iz Njemačke i SKF–Geteborg iz Švedske. U gospodarskoj strukturi šire regije rudarstvo i industrija predstavljaju dominirajuće oblasti u privređivanju. Suradnja općine Vogošća s drugim zemljama u predratnom periodu bila je na visokom nivou. Pored razvijene infrastrukture, lokalnog i međugradskog prometa Vogošća ima razvijenu telekomunikacijsku i PTT mrežu s vlastitom centralom od 12000 brojeva, te vlastiti RTV Servis s predajnikom.

Danas je PRETIS d.d renomirana kompanija u oblasti namjenske industrije i ima stalni rast i asortimana proizvodnje. Zapošljava izuzetno iskusno visokostručno osoblje sposobno da ispuni najviše profesionalne zahtjeve, što garantuje kvalitet proizvoda.^[3]