Ustanak Komitopula

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ustanak Komitopula
Segment Bizantsko-bugarskih ratova
Datum 968-1018
Lokacija Balkan
Ishod bizantska pobjeda; nestanak bugarskog Prvog Carstva.
Teritorijalne
promjene
Bizant širi teritorije na Bugarsku i veći dio Balkana, Kraljevina Mađarska se širi na Transilvaniju i Banat, Pečenezi dolaze u Moldaviju i Vlašku.
Sukobljene strane
Bugarsko Carstvo
Kijevska Rusija (970-971)
Pečenezi
Bizantsko Carstvo
Kijevska Rusija (968-969)
Kraljevina Mađarska
Kneževina Duklja
Kraljevina Hrvatska
Komandanti i vođe
Samuilo
Roman
Gavril Radomir
Ivan Vladislav 
Krakra
Ivac
Jovan I Cimiskije
Vasilije II Bugaroubica
Nikephoros Ouranos
Theophylact Botaneiates 
Nikephoros Xiphias
Constantine Diogenes

Ustanak Komitopula (bugarski: Въстание на комитопулите, Bizantsko osvajanje Bugarske ili Pedesetogodišnji rat su naziv za dugotrajni oružani sukob koji je od 971. do 1018. trajao između Bizantskog Carstva na jednoj i pobunjenih Bugara na drugoj strani. Do njega je došlo nakon što je 971. Bizant bio iskoristio Svjatoslavov pohod na Bugarsku kako bi okupirao istočni dio tadašnjeg Bugarskog Carstva i prisilio cara Borisa II na abdikaciju. U zapadnom dijelu bugarske države su velmože iz dinastije Komitopula to odbile priznati te su nastavili pružati otpor. Od 976. su ustanici pod vodstvom Samuila bili u ofenzivi i uspjeli zauzeti veliki dio bizantskih teritorija, sve do 1014. kada nisu odlučno poraženi u bitci na Belasici. Bizantinci su godine 1018. uspjeli konačno slomiti njihov otpor te je tako prestalo postojati Bugarsko Carstvo, a Bizant ponovno uspostavio hegemoniju nad Balkanskim poluotokom.

Literatura[uredi | uredi kod]