Tunis (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Tunis (razvrstavanje).
Tunis
تونس
Tunis
Tunis
Tunis
Koordinate: 36°48′N 10°11′E / 36.800°N 10.183°E / 36.800; 10.183
Država  Tunis
Vilajet Tunis
Vlast
 - Gradonačelnik Seifallah Lasram
Površina
 - Ukupna 212.63 km²
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 728 453 [1]
Vremenska zona Zapadnoafričko vrijeme UTC+1 (UTC+1)
Službene stranice
www.commune-tunis
Karta
Tunis na mapi Tunisa
Tunis
Tunis
Grad Tunis na karti Tunisa

Tunis (arap. تونس [O ovom zvuku Tūnis]) je glavni i najveći grad države Tunis od 728 453 stanovnika[1] (po popisu iz 2008.)

Geografija[uredi | uredi kod]

Grad je smješten na jezeru Tunis, i povezan je sa Tuniskim zaljevom, kanalom dugim 11 km. koji izlazi kod luke La Goulette.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

Antički grad Kartaga je bila smještena preko puta današnjeg centra modernog Tunisa. Pod vladarskim dinastijama Almohada i Hafsida, od 12. do 16. vijek, Tunis je bio izrastao u jedan od najvećih i najbogatijih gradova islamskog svijeta.

Tunis postaje glavni grad države Tunis za vrijeme dinastije Hafsida, i biva vodećim centrom trgovine s Evropom. Turci zauzimaju grad 1534. Poslije 1591. turski guverneri (Begovi) dobivaju prividnu nezavisnost, a grad se razvija kao centar trgovine i piratstva.

Engleski admiral Robert Blake poslan je u Sredozemlje u aprilu 1655. da ubere naknadu od zemalja čiji su brodovi napadali engleske brodove. Jedino je tuniški beg odbio platiti naknadu, što je rezultiralo s tim da je 15 Blakeovih brodova napalo Begovo skladište u Porto Farini (Ghar el Melh), uništivši 9 alžirskih brodova i 2 obalne baterije, i to je bio prvi slučaj u historiji bitaka na moru da su obalne baterije bile zauzete bez iskrcavanja trupa.

Francuska je zauzela grad i zemlju i vladala njome kao kolonijom od 1881. do 1956. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Tunis je bio zauzet od strana sila Osovine, i to od novembra 1942. do maja 1943. i bio je njihova zadnja baza u Africi. Sjedište Arapske lige je bilo u Tunisu od 1979. do 1990. Za to vrijeme sjedište je bilo bombardovano, godine 1982. od strane Izraelskih zračnih snaga. Preko 70 osoba je poginulo za vrijeeme tih napada.

Historijske znamenitosti[uredi | uredi kod]

Ruševine antičke Kartage nalaze se, sjeveroistočno od centra grada. Historijski orijentalni centar grada - Medina nalazi se UNESCO-voj listi mjesta svjetske baštine u Africi od 1979. Medina Tunis ima oko 700 historijskih građevina, uključujući palače, džamije, mauzoleje, medrese i fontane, koje datiraju još od perioda Almohada i Hafsida.

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Najznačajnija je proizvodnja tekstila, tepiha i maslinovog ulja. Turizam je važan izvor gradskih prihoda. Zadnjih nekoliko godina grad i država Tunis stiču status važnog turističkog centra, a ubrzanom razvoju turizma pogoduje politika vlade koja omogućava lako dolaženje do kredita privatnim preduzetnicima koji žele ulagati u turističke poslove, kao i pristupačne cijene te gostoljubivost domaćina.

U gradu je još smješten i univerzitet te Tunis-Carthage aerodrom.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Résultats du Recensement 2004 (francuski). Institut National de la Statistique. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-07. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  2. La Goulette (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. 11. 2019. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]