Tsushimski tjesnac
34°00′27″N 129°29′24″E / 34.0075°N 129.49°E
Tsushimski tjesnac (対馬海峡 Tsushima Kaikyō?, također poznat kao Tjesnac Tsu Shima ili Kanal Tsu-Shima[1]) je istočni kanal/tjesnac većeg Korejskog tjesnaca, smještenog između Koreje i Japana, koji spaja Japansko i Istočno kinesko more.
Tsushimski tjesnac je širi istočni kanal istočno i jugoistočno od otoka Tsushima; istočno od Tsushimskog tjesnaca se nalazi japanski otok Honshu; a na jugu i jugoistoku Kyushu i Gotō otoci. Najuži je jugoistočno od Shimono-shime, južnog kraja otoka Tsushima, odnosno zatvoren od otoka Iki, smještenog u samom tjesnacu kraj krajnje točke Honshua. Južno od te točke se sa njim miješaju vode japanskog Unutrašnjeg mora kroz uski Kanmonski tjesnac uzmeđu Honshua i Kyushua, a to Tsushimski tjesnac čini jednom od najprometnijih pomorskih ruta na svijetu.
Geografija[uredi | uredi kod]
Tjesnac je širok oko 100 km duž Otoka Tsushima i oko 65 kilometres na najužoj točki. Prosječna dubina mora je oko 90 m; tjesnac je omeđen Otocima Tsushima na zapadu.
Tsushimska struja, topli ogranak Kuroshio (Japanska struja) prolazi kroz tjesnac. Ona nastaje duž japanskih otoka, potom prolazi kroz Japansko more, a potom se jedan njen ogranak izlijeva u Sjeverni Pacifik preko Tsugaru tjesnaca južno od Hokaida. Drugi ogranak nastavlja teći na sjever bilo duž Sahalina; na kraju se izlijeva u Ohotsko more preko Tjesnaca La Perouse sjeverno od Hokaida i preko Tatarskog tjesnaca u Ohotsko more sjeverno od Sahalina kraj Vladivostoka.
Tsushimska struja dovodi bogatne ribarske resurse Istočnokineskog mora u Japansko more, kao što je japanski gof, ali i katastrofalne ekološke posljedice u obliku orihaške meduze nepolimema nomurai kao i zagađenje iz otpadnih voda susjednih istočnoazijskih zemalja.
U tjesnacu operira trajektna veza Između Shimonosekija na zapadnom kraju Honshua i Busana (Pusan) u Južnoj Koreji. Još jedan trajekt operira između Shimonosekija i Otoka Tsushima. Gradovi Kitakyushu (Kyushu) i Shimonoseki (Honshu) su spojeni sa mostom preko Kanmonskog tjesnaca, odnosno Nagasakijem, koji služi kao sjedište prefekture koja uključuje Tsushimu i Iki. Kanmonski tjesnac je oko 135 km istočno od Otoka Tsushima, odk je grad Nagasaki oko 165 km južno-jugoistočno od južnog dijela otoka.
Historija[uredi | uredi kod]
Vjeruje se kako su prvi stanovnici Japana od koji potiču suvremeni Japanci došli u primorski dio sjevernog Kyushua preko Tsushimskog tjesnaca. Tjesnac, odnosno tjesnaci, su kroz historiju bili ruta za rizične pomorske pothvate, odnosno trgovinu između država Korejskog poluotoka i Japana. Oni su također služili kao invazijska ruta u oba smjera.
Arheolozi vjeruju kako je upravo preko Tsushimskog tjesnaca sa azijskog kontinenta na Honshu oko 10. vijeka pne. došla mezolitska kultura (Jōmon) i počela potiskivati tadašnje paleolitske domoroce doseljene upleistocenskom ledenom dobu prije 100.000 godina, kada je razina mora bila daleko niža. Valova doseljevanja iz susjedne Kine i Koreje je bilo i kasnije, iako je njihov intenzitet i efekt na kasniju historiju Japana predmet intenzivne debate među historičarima. S druge strane se zna da je preko Tsushimskog tjesnaca u 5. vijeku iz Koreje u Japan došao budizam.
Mongolske invazije Japana pod Kublaj Kanom su također koristile ovu rutu, pri čemu su osvojeni otoci Tsushima prije nego što su invazijsku flotu uništili "božanski" tajfuni po kojima su kasnije dobili ime kamikaze. U 16. vijeku je, pak, Toyotomi Hideyoshi koristio istu rutu za svoj pokušaj osvajanja Koreje.
Ipak, najvažniji događaj u historiji Tsushimskog tjesnaca se zbio za vrijeme rusko-japanskog rata od 27. do 28. maja 1905. godine kada je u znamenitoj tsushimskog bitci, u kojoj je japanska flota uništila rusku carsku flotu, čime je ne samo odlučen rat, nego promijenjena ravnoteža sila u svijetu sa nesagledivim posljedicama po 20. vijek.
Japanske teritorijalne vode se pružaju na 3 nautičke milje (5,6 km) od obala tjesnaca umjesto uobičajenih dvanaest, što se obično tumači željom japanskih vlasti da omoguće nuklearno naoružanim američkim ratnim brodovima prolaz bez kršenja vlastite zabrane snještanja nuklearnog naoružanja na vlastitoj teritoriji.[2]
Literatura[uredi | uredi kod]
- ↑ U Japanu se izraz "Tsushimski tjesnac" općenito koristi za cijeli Korejski tjesnac - od Korejskog poloutoka do Kyushuja. Za Cušimski tjesnac se u Japanu koristi izraz "Istočni kanal Tsushimskog prolaza" (対馬海峡東水道 Tsushima Kaikyō higashi-suidō?).
- ↑ Kyodo News, "Japan left key straits open for U.S. nukes", Japan Times, June 22, 2009.
- ↑ Npr. a) „Low-Frequency Current Observations in the Korea/Tsushima Strait”. W. J. Teague, G. A. Jacobs, H. T. Perkins, J. W. Book, K.-I. Chang, M.-S. Suk Journal of Physical Oceanography 32, 1621–1641 (2001). b) „Tsushima”. Arhivirano iz originala na datum 2013-01-08. Pristupljeno 2013-05-15. Russo-Japanese War Research Society
- ↑ „Nautical Charts of SE Japan Sea”. Arhivirano iz originala na datum 2007-05-13. Pristupljeno 2013-05-15. Japan Hydrographic Association
- ↑ „List of National and Quasi-national Parks, Japan #48 Iki-Tsushima”. Ministry of the Environment, Japan
- ↑ See Pleshakov, Constantine "The Tsar's Last Armada" Basic Books 2002, for details of the 1904-1905 voyage of the Russian naval armada to the Tsushima Strait under the leadership of Admiral Zinovy Rozhestvensky.
