Transport opasnih materija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Prevoz opasnih materija regulisan je Uredbom o prevozu opasnih materija u drumskom i železničkom saobraćaju i Zakonom o proizvodnji i prometu opasnih materija[1]. Prevoz u međunarodnom saobraćaju regulisan je međunarodnim propisima:

  • ADR za drumski saobraćaj (European Agreement on the International Road Transport of Hazardous Goods)
  • RID za železnički prevoz (Regulation for International Transport of Hazardous Goods)
  • IMGD za pomorski prevoz (International Maritime Dangereous Goods Code/Transport by Sea)
  • IATA DGR za vazdušni prevoz (IATA regulations on the Transport of Hazardous Goods/Air Transport)
  • Preporuke o prevozu opasnih roba (opšti dokument Ujedinjenih nacija)

Klasifikacija opasnih materija[uredi | uredi kod]

Opasne materije su razvrstane u devet kategorija (klasa)[1]

  • Klasa 1. Eksplozivne supstance (koriste se za izvođenje eksplozija i pirotehničkih efekata),
  • Klasa 2. Gasovi pod pritiskom, u tečnom stanju ili rastvoreni pod pritiskom,
  • Klasa 3. Zapaljive tečnosti,
  • Klasa 4. Zapaljive čvrste materije,
  • Klasa 5. Oksidirajuće supstance (oksidanti, oksidansi),
  • Klasa 6. Otrovne (toksične) i infektivne supstance,
  • Klasa 7. Radioaktivne supstance,
  • Klasa 8. Korozivne supstance i
  • Klasa 9. Mešovite opasne supstance.

Obeležavanje transportnih sredstava koje prevoze opasne materije[uredi | uredi kod]

Primer plakate sa Kemlerovim kodom i UN brojem

Na cisternama i vozilima koja se kreću putevima pod međunarodnom ADR regulativom na plakati (listici) koja se na njima nalazi navedeni su Kemlerov kod (broj dat u gornjem delu) i odgovarajući broj dat Preporukom UN za transport opasnih materija (broj u donjem delu)[1]. Narandžast čist plakat bez brojeva ukazuje da vozilo prevozi opasan teret (burad, paketi itd.) ili se radi o tankeru sa šarolikom robom. Kamioni odnosno cisterne koje se kreću javnim putevima, a prenose materije opasne po ljude i njihovu životnu sredinu, moraju se obeležiti istovetnim tablama sa obe strane kao i spreda i pozadi.

Značenje cifara Kemlerovog koda[uredi | uredi kod]

Prva cifra Kemlerovog koda ukazuje na primarnu opasnost Druga i treća cifra generalno ukazuju na sekundarne opasnosti
0 Opasnost je adekvanto opisana prvom cifrom
2 Gas 2 (Zapaljivo) može isparavati
3 Zapaljiva tečnost 3 Požarna opasnost
4 Zapaljive čvrste materije 4 Požarna opasnost
5 Oksidirajuće supstance ili organski peroksidi 5 Oksidirajuća opasnost
6 Toksična materija 6 Toksična opasnost
7 Radioaktivna materija 7 Radioaktivna opasnost
8 Korozivna materija 8 Korozivna opasnost
9 Mešovite/Opasnost po životnu sredinu (infektivne, biološke) 9 Samorazlaganje ili burne reakcije nastale usled polimerizacije
X Reaguje opasno sa vodom

UN broj[uredi | uredi kod]

UN broj je četvorocifren i identifikuje opasnu materiju. Svaka opasna supstanca ima svoj jedinstven UN broj (Primer: za benzin je 1203). UN brojevi idu u opsegu od 0001 do 3500 i predstavljaju deo opšteg dokumenta Ujedinjenih nacija u vidu Preporuka o prevozu opasnih roba.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Šimon Đarmati, Hemija opasnih materija, Viša politehnička škola, Beograd, 2006.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Lista UN brojeva na Engleskoj Vikipediji (en)

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]