Tinta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mastilo

Mastilo (slovenska riječ), tinta (italijanska riječ latinskog porijekla), crnilo, tečna boja; tečnost u boji za pisanje i crtanje. [1]

Istorija i sastav mastila[uredi | uredi kod]

Upotrebljavalo se još prije nove ere u starom Egiptu i Kini . Evropa ga je upoznala znatno kasnije. U prvo vrijeme pravljeno je od smjese vodenih rastvora tanina i soli željeza. Mastilo je kasnije pravljeno od vodenog rastvora anilinskih bojenih materija sa dodatkom glicerina, alkohola itd. [2] Mastilo se pravi i od vodene otopine zelene galice i galusne kiseline dobijene izlučivanjem hrastovih šišarki, uz dodatak neke boje. Da bolje prianja dodaju se ljepila i fenoli. [3]

Mastila, ovisno o pigmentima, ima raznih boja.

Posebna vrsta mastila je i tuš. Postoji i tzv. „originalni tuš“ , i on je prevashodno crne boje, mada ga ima i u svim drugim bojama. Vodootporan je, a pravi se tako što se pigment od crnog ugljena meša sa raznim želatinima ili lepkom. [2]

Pisanje mastilom[uredi | uredi kod]

Mastilom se pisalo i crtalo po kamenu, papirusu, posebno spravljenim životinjskim kožama, papiru, pomoću pribora za pisanje. Svoja rana pisanja čovjek je izveo najobičnijim štapićima ili kostima, trskom, koje bi zaoštrio, umakao u rastvorenu boju i njima pisao. Potom je pisao koristeći ptičija pera i to najčešće guščija. Pronalaskom metala čovjek je pravio metalne naprave, koje su sjećanjem na ptičija pera, takođe nazivana perima. I jedna i druga pera morala su se neprekidno umakati u mastilo tako da pisanje nije bilo ni kontinuirano ni jednoobrazno. Mnogo kasnije, pronalaskom pisaljki koje su iznad pera imale sopstvena spremišta za mastilo ( naliv pero), ono je dozirano isticalo po peru, pa se pisanje moglo vršiti kontinuirano i linija je bila ujednačena.

[2]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Vujaklija M, Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd, 1954.g.
  2. 2,0 2,1 2,2 Grupa autora, Mala enciklopedija Prosveta, Prosveta, Beograd, 1959.
  3. Grupa autora, Priručni leksikon, Znanje, Zagreb, 1959.g.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]