Subjektivnost

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Subjektivnost u najopštijem smislu označava pripadnost, predstavlja svojstvo, poticanje od ili odnošenje na subjekt. Pojam subjektivan može zvati imati sledeća značenja:

  • Unutrašnji, mentalni, psihički (a ne spoljašnji, objektivan, fizički)
  • Osoben, individualan, privatan, nedostupan većem broju posmatrača, intuitivan, neproverljiv (a ne opšti, univerzalan, objektivan, javan, proverljiv).
  • Jednostran, pristrasan, ličan, pod uticajem želja, naklonosti/nenaklonosti, neobjektivan.
  • Nepostojeći, zamišljen, iluzoran, halucinatoran (nasuprot objektivno postojećem, stvarnom).

Pri razgraničenju pojmova objektivnosti i subjektivnosti se obično razmatraju odnosi opažajućeg subjekta (obično osobe) i opaženog ili neopaženog objekta. Objekat postoji nezavisno od subjektove percepcije tj. opažanja i nalazio bi se tu gde jeste i onakav kakav jeste i u slučaju da nije opažen od strane nekog subjekta[1]. Stoga se objektivnost često povezuje sa pojmovima realnosti, istine i pouzdanosti. Opažajući subjekat može tačno opažati osobine objekta ili ne, pa pojam subjektivnosti često podrazumeva mogućnost greške i nepouzdanosti[1].

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Objectivity”. Internet Encyclopedia of Philosophy. Pristupljeno 25. 5. 2011.  (en)

Spoljašnji izvori[uredi | uredi kod]