Stara planina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Stara planina
Dio Alpsko-himalajski lanac
Pogled sa vrha Kom na zapadnu Bugarsku
Pogled sa vrha Kom na zapadnu Bugarsku

Pogled sa vrha Kom na zapadnu Bugarsku
Dužina masiva: 530 (zapad-istok) km
Širina masiva: 15-50 (sjever-jug) km
Površina masiva: 11,596 km²
Najviši vrh: Botev (2,376 m)
Zaštićene oblasti:
Država:  Bugarska,  Srbija

Stara planina, ili Balkan planina ili samo Balkan (bug. Стара планина, ili Балкан планина ili samo Балкан; tur. Balkan), je planinski masiv u Bugarskoj i Srbiji. Po njoj je svoje ime dobio geografski pojam Balkan.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

U geološkom pogledu je Balkan mlado gorje, dio je Alpsko-Himalajskog lanca koji se proteže od Evrope do Azije. Planinski masiv Balkan je približno 530 km dug i proteže se od istočne Srbije, preko sjeverne Bugarske sve do Crnog mora i rta Emine. Masiv je prema jugu strmiji, najviši vrh masiva nalazi se u sredini Bugarske i zove se Botev (2,376 m.).

Balkan

Na zapadnom dijelu masiva, planina Midžor čini prirodnu granicu izmedu Srbije i Bugarske. U Srbiji se nalazi samo manji zapadni dio masiva. On je kao morfološka cjelina omeđen kotlinama rijeka; Beli i Trgoviški Timok i Visočice. A sa istoka je omeđen državnom granicom Srbije i Bugarske. U smjeru zapad-istok proteže se skoro 100 kilometara, dok se u smjeru sjever-jug proteže do maksimalne dužine od oko 30 kilometara (Pirotska kotlina-Srebrna glava).

Istočni dio masiva Balkan je znatno niži, zove se i Udvoj-planina (bug. Удвой планина). Na istoku je najviši vrh Blgarka 1181 m. Balkan završava kod rta Emine na Crnome moru.

Najviši vrhovi[uredi | uredi kod]

  • Botev 2,376 m (nazvan tako po nacionalnom heroju pjesniku Hristo Botevu)
  • Vežen 2,198 m
  • Midžor 2,169 m, leži u Srbiji
  • Kom 2,016 m
  • Todorini Kukli 1,785 m
  • Murgaš 1,687 m * Šipka 1,523 m
  • Buzludža 1,441 m
  • Blgarka 1,181 m
  • Levski (nazvan tako po nacionalnom heroju Vasilu Levskom)
  • Vetren 1,330 m

Ime[uredi | uredi kod]

Za rimskih vremena se masiv zvao Haemus. Historičari se slažu da je riječ Haemus (grčki: Αίμος, Aimos) došla iz tračke riječi: *saimon, koja je značila 'planinski lanac'. Nakon tog se taj planinski lanac zvao vrlo različito (ovisno o periodu); Aemon, Haemimons, Hem, Emus, Slaveni su zvali masiv Matorni gori, Turci Kodžabalkan i Balkan.[1] Ime "balkan" je perzijskog porijekla, a znači 'brdoviti kraj'.

Centralni Balkan

U Bugarskoj i Srbiji ovaj lanac se zove Stara Planina i gotovo je zabranjeno upotrebljavati naziv Balkan zbog loših konotacija koje taj termin vuče za sobom. Ostala imena tog masiva su Šar Dak, Šar Planina ili Šara Planina.[2]

Privreda[uredi | uredi kod]

Na višim predjelima se uglavnom uzgajaju ovce. U dolinama je glavna gospodarska grana šumarstvo. U plodnim nizinama stanovništvo se uglavnom bavi ratarstvom. Masiv Balkan bogat je nalazištima lignita.

Park prirode[uredi | uredi kod]

Stara planina je stavljena pod zaštitu, da bi se u interesu nauke, obrazovanja i unapređenja kulture i održivog privrednog i demografskog razvoja, očuvali: izuzetna vrijednost biljnog i životinjskog svijeta, mjesta koja izražavaju izuzetnu geološku raznovrsnost područja, kao što su određeni olici reljefa, posebne pojave površinskih i podzemnih voda i formacije stijena koje su strukturno, paleontološki, stratigrafski i mineraloški značajne, ljepota i raznolikost predjela, kulturne vrijendosti koje su predstavljene srednjevekovnim manastirima i drugim nepokretnim kulturnim dobrima, objektima narodnog graditeljstva, tradicionalnim alatima, predmetima, zanimanjima i običajima lokalnog stanovništva.

Na osnovu uredbe o zaštiti parka prirode „Stara planina“ („Službeni glanik RS“, br. 23/2009) Stara planina je zaštićeno područje.[3]

  • Naziv: Park prirode „Stara planina“.
  • Nacionalna kategorija - I kategorija – zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.
  • Površina: 114.300 ha
  • Režimi zaštite: I (prvog), II (drugog) i III (trećeg) stepena.
  • Opština: Zaječar, Knjaževac, Pirot, Dimitrovgrad
  • Upravljač: Javno preduzeće „Srbijašume“[4]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. SummitPost - Stara Planina (Balkan) Climbing, Hiking & Mountaineering (www.summitpost.org) pristupljeno: 6. 11. 2010.)
  2. Schar Dagh (Meyers Großes Konversations-Lexikon)
  3. „Parkovi prirode u Srbiji”. Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.paragraf.rs. Arhivirano iz originala na datum 2021-12-29. Pristupljeno 19. 12. 2020. 
  4. „Stara planina”. Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs. Arhivirano iz originala na datum 2022-01-06. Pristupljeno 9. 10. 2021. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]