Slavoljub Penkala
Slavoljub Penkala (pravo ime Eduard Penkala) (Liptovský Mikuláš, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), austrougarski i jugoslavenski inženjer i pronalazač.
Životopis[uredi | uredi kod]
Penkala je rođen 20. 4. 1871 u Liptovskom Mikulášu, u Ugarskoj (danas Slovačka) za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Po porijeklu je poljsko-holandski Jevrej.[1][2] Jedan je od najznačajnijih pronalazača s početka 20. veka. Nakon mature 28. septembra 1892. i završetka studija na univerzitetima u Beču i Drezdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Drezdenu 25. marta 1898. i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije.
Nakon ženidbe izabrao je Zagreb kao boravište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava br. 17. Ovdje je počela njegova blistava karijera. Prihvatio je državnu službu i 14. juna 1904. položio službenu zakletvu. S vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizovani Hrvat.
Penkaline inovacije i patenti[uredi | uredi kod]
Njegov opus obuhvata od 70 do 80 pronalazaka iz područja mehanike, hemije, fizike, aeronautike (vazduhoplovstva) itd. Već 1903. godine je patentirao "Termofor" u Budimpešti, Beču i drugdje. Usporedno s time radio je na pronalascima mehaničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu je patentirao 24. januara 1906. godine. Već 1907. godine patentirao je prvo nalivpero na svijetu s čvrstim mastilom i to 31. maja 1907. godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta. U tom vremenu inženjer Slavoljub Penkala je stalno povećavao proizvodnju i iz svoje radionice na Trgu kralja Tomislava 17, se preselio u Prašku ulicu br. 3. Sve veća tražnja na tržištu je povećavala proizvodnju i već 1906. godine je počela saradnja između Edmunda Mostera i ing. Slavoljuba Penkale, koja je dovela do stvaranja preduzeća Penkala-Moster. Zajednički počinju graditi novu fabriku u današnjoj Branimirovoj ulici, koju su 1911. godine završili i stvorili zajedničko deoničarsko društvo Penkala-Edmund Moster d.d. Uporedo s fabrikom u Zagrebu drugi član obitelji Moster zajedničkim kapitalom otvara drugu fabriku u Njemačkoj, u Berlin
Penkala olovke i nalivpera izvoze se u više od sedamdeset zemalja svijeta i fabrika od 300 radnika 1911. godine povećava taj broj na 800 radnika: može se reći da je u razdoblju od 1912. do 1926. godine to bila jedna od najvećih fabrika pribora za pisanje u svijetu.
Uporedo sa procvatom fabrike Penkala-Moster d.d., inženjer Slavoljub Penkala intenzivno je radio na području aeronautike. Već godine 1907. je prijavio Kraljevskom patentnom uredu u Budimpešti, ali i drugim zemljama, kao i kod mehaničke olovke i nalivpera, svoje patente za vazdušni jastuk od 27. prosinca 1909., zatim 10. decembra 1909. za avion. Inženjer Penkala ne samo da je prijavljivao patente, već je izrađivao i avion po svojim nacrtima i zamislima, koji je dovršio 1910. godine i iste 1910. na njemu leti prvi hrvatski pilot Dragutin Novak. Za vrijeme gradnje aviona izgradio je hangar na vojnom vježbalištu u Črnomercu i tako otvara prvi aerodrom u Hrvatskoj.
Nakon ovih velikih uspjeha, inženjer Slavoljub Penkala je i dalje radio na pronalascima, koje je koristio u fabrici Penkala ili ih pripremao za osnivanje nove industrije Elevator d.d. za hemijsku industriju. Proizvodnju počinje pod imenom Elevator, Vinovica, proizvodi E:M: Penkala i dr. Proizvodi glasoviti Radium Vinovica, preparat protiv svih vrsta reumatičnih bolova, zatim prve deterdžente za pranje veša (plavilo), pa sredstva za impregnaciju drva, pečatne voskove itd. Od male radionice na početku Tuškanca stvorena je nova industrija u Ulici Marije Valerije (poslije Kukovićeva i danas Ulica braće Kavurića) u dvorištu između Gundulićeve i Preradovićeve ulice s nazivom Elevator za kemijsku industriju d.d.
U tim svojim naporima razvoja industrije na području grada Zagreba i čitave Hrvatske, iznenada je umro 5. februara 1922. godine, nakon službenog puta s kojeg se vratio s upalom pluća. Na taj način je u 51. godini prekinut život jednog velikana stvaralaštva. Postoje tvrdnje da do sada nisu završena istraživanja svih njegovih aktivnosti na području pronalazačkog rada.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Silvije Premuš (20. 4. 2012). Slavoljub Penkala - Google logotipi (Doodles). Osnovna škola Šemovec. Preuzeto 20. 11. 2015
- ↑ Google obilježio rođendan Slavoljuba Penkale. mojarijeka.hr (20. 4. 2012). Preuzeto 20. 11. 2015
Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]
- Penkala Arhivirano 2008-06-20 na Wayback Machine-u
- Penkaline inovacije i patenti