Skokovi u vodu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Skok Arvid Spangberg na OI 1908.

Skokovi u vodu su takmičarski sport u kojem je cilj skakača što efektnije, uz prezentaciju akrobatskih gimnastičkih elemenata tokom skoka, skočiti u vodu s uzdignutog mesta. Skokovi u vodu su standardan olimpijski sport iako se često izvode i kao rekreacijska zabava na prirodnim ili umetnim kupalištima. Od 1973. u organizaciji FINA održavaju se svetska prvenstva u skokovima u vodu u sastavu Svetskog prvenstva u vodenim sportovima

Discipline[uredi | uredi kod]

Odraz sa odskočne daske

Dve su osnovne discipline skokova u vodu: skokovi s odskočne daske i skokovi sa tornja. Skokovi s odskočne daske izvode se s elastične daske koja prilikom odraza daje dodatni impuls skakaču čime se postiže viši i energičniji skok. Skokovi s daske se izvode s visina od 1 do 3 metra od vodene površine. Toranj je čvrsto, najčešće betonsko ili drveno odskočište, na visini od 5 do 10 metara iznad vodene površine. Standardne takmičarske discipline su:

  • daska 1 m
  • daska 3 m
  • toranj 10 m

Takmičenje se izvodi u muškoj i ženskoj konkurenciji. Na Olimpijskim igrama u Sidneju 2000 uvedena je i disciplina sinhronizovanih skokova, gde dva takmičara iz iste ekipe izvode istovremeno identičan skok, te se osim težine elemenata i kvaliteta izvođenja ocenjuje i sinhronizovanost oba skoka.

Pravila takmičenja[uredi | uredi kod]

Takmičari izvede unapred dogovoreni broj skokova, kod muških između 6 i 11, dok kod devojaka između 5 i 10 skokova. Skakač unapred mora prijaviti vrstu skoka kojeg će izvesti, a svaki skok ima unapred određen faktor težine. Taj se faktor određuje na osnovu težine i broja elemenata koji se izvode, na primer vrsta početnog stava, broj okreta i vijaka, način ulaska u vodu, itd. Skokove ocenjuju sudije na sledeći način: za svaku fazu skoka sudija ima na raspolaganju po tri boda (odraz, let, ulazak u vodu) i još jedan dodatni bod za ukupan utisak i korekciju. Tada se taj zbir množi s faktorom težine skoka. Rezulati za sve skokove se sabiraju, i pobednik je onaj skakač ili skakačica koji ima najveći konačni zbir.

Takmičenje se izvodi na strogo propisanim skakalištima, na kojima mora biti osim odgovarajućeg tornja i bazen propisanih dimenzija od kojih je posebno važna dubina vode.

Slobodni skokovi[uredi | uredi kod]

Osim stroge olimpijske forme skokova u vodu skokovi se izvode na gotovo svim prirodnim i umetnim kupalištima kao vid zabave. Posebno su atraktivni skokovi s visokih, najčešće na moru, stena i litica. Postoje i takmičenja u skokovima u vodu sa stena i platformi od preko 20 metara!

Važno je reći da su skokovi u vodu, posebno s većih visina, relativno opasna aktivnost i preporučljivo je da ih izvode samo spremni i iskusni skakači. Potencijalna opasnost od pogrešnog ulaska u vodu može dovesti do ozbiljnih, pa čak i fatalnih ozleda. Udarac u vodu prilikom skoka s veće visine skakača može ozlediti ali i ošamutiti te preti opasnost od utapanja. Takođe je opasno skakati na nepoznatom terenu, gde nije proverena dubina vode, gde nije osiguran dovoljan prostor u vodi za skok, itd.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]