Samuel Taylor Coleridge
| Samuel Taylor Coleridge | |
|---|---|
 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 21. 10. 1772. Ottery St. Mary, Devon, Engleska |
| Smrt | 25. 7. 1834. (dob: 61) Highgate, Engleska |
| Supružnik | Sarah Fricker |
| Djeca | Sara Coleridge, Berkeley Coleridge, Derwent Coleridge, Hartley Coleridge |
| Obrazovanje | |
| Zanimanje | pjesnik, kritičar, filozof |
| Opus | |
| Književni pravac | Romanticizam |
Samuel Taylor Coleridge (Ottery St. Mary, 21.10. 1772. - London, 25.7. 1834.), engleski književnik.
Biografija[uredi | uredi kod]
Pohađao je školu u Cambridgeu, koju napušta i bježi u vojsku, iz koje ga roditelji ubrzo iskupljuju. Nastavio je školovanja, te upozanje Roberta Southeya i s njim planira osnivanje utopističke zajednice u Americi (Pantisocratic community). Pod uticajem je ideja Francuske revolucije i sve se više zanima za politiku i filozofiju, a poslije i za teologiju (ali je konačno, iako je počeo kao jakobinski revolucionar, završio kao konzervativac).
U skladu s planom svoga utopijskog društva, ženi se Sarom Fricker, a Southney s njegovom sestrom, što je dobrim dijelom poslije unesrećilo Coleridgeov život. Lošeg zdravlja, razdiran između vlastitoga stvaralačkog nagona, obiteljskog života i nesigurnih suvremenih prilika, stalno se sukobljavao sa sobom i s okolinom. S mukom se izdržavao, surađujući s novinama, oviseći često posve o pomoći prijatelja. Sprijateljuje se s Wordsworthom, godine 1798. odlazi u Njemačku na nekoliko mjeseci kako bi naučio jezik. Godine 1804. putuje zbog astme na Maltu, gdje se zapošljava kao tajnik guvernera A. Balla, a zatim je u Rimu, gdje je upoznao L. Tiecka i A. Humboldta. Vraća se u Englesku 1806. godine, a njegovo imovno i zdravstveno stanje sve više se pogoršava: prekida dugogodišnje prijateljstvo s Wordsworthom, sve više uživa opijum, no njegov uticaj na mlade sve više raste (Byron, Keats). Podlegao je bolesti, koja ga je cijelog života mučila, i opijumu, ne doživjevši veliku pobjedu svojih ideja, do koje su ubrzo doveli engleski romantičari.
Bio je svestran i neprestano u letu za idejama, a djelovao je kao pjesnik, predavač, propovjedni, novinar, prevoditelj Schillerova "Wallensteina", teolog, kritičar i esejist, davši svemu - sputavan neprilikam i ometan bolešću - mnogo manje nego što je nosio u sebi. Najbolji je i najpoznatiji kao pjesnik triju izvrsnih pjesama: "Pjesma o starom mornaru", "Christabel" i "Kubla Khan". Po nekima on je najbolji književni kritičar što ga je Engleska ikada imala, čovjek koji je vratio dostojanstvo i dao težinu kritici, okrenuvši se pitanjima njene biti, metode i smisla. Izvršio je golem uticaj na moderne kritičarske škole angloameričke književnosti. Njegova cjelokupna duhovna akcija težila je utopističkoj sintezi znanosti, umjetnosti, religije i politike.
Djela[uredi | uredi kod]
- "Robespierreov pad" (zajedno s Southeyem)
- "Lirske balade" (zajedno s Wordsworthom)
- "Sibilsko lišće"
- "Biographia Literaria"
- "Ispovijesti ispitivačkog duha"
- "Kritika o Shakespereau"
