Perdika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Perdika (grčki: Περδίκκας, Perdikas; ? - 320. pne.) je bio jedan od generala Aleksandra Makedonskog, a nakon Aleksandrove smrti 323. pne. i regent celog Aleksandrovog carstva.

Kao komadant bataljona teške pešadije Perdika se ističe 335. pne. prilikom osvajanja Tebe, kada biva teško ranjen. Bio je značajan komadant prilikom indijske kampanje. Godine 324. pne. komadant čuvene Aleksandrove elitne konjice.

Postaje regent[uredi | uredi kod]

Posle Aleksandrove smrti 323. pne. Aleksandrovi generali naslednici (dijadosi ) odlučuju da kao kraljevi budu priznati maloumni epileptični nezakoniti Aleksandrov polubrat Filip III Makedonski i nerođeni Aleksandrov sin Aleksandar IV. Perdika je proglašen regentom celog carstva. Delujući u ime dva kralja Perdika se pokazuje netolerantnim prema rivalima. Želio je čitavo kraljevstvo držati pod svojom kontrolom.

Svađa sa dijadosima[uredi | uredi kod]

Zamerio se Antipateru, Aleksandrovom guverneru Makedonije, odustavši od venčanja sa njegovom ćerkom Nikejom. Sa Ptolemejem se posvađao oko Aleksandrovog mrtvog tela. Po nagovoru Aleksandrove majke Olimpijada (kraljica)|Olimpijade se oženio Kleopatrom, sestrom Aleksandra Velikog. Najverniji saradnik mu je bio Eumen, satrap nad delovima Kapadokije i Paflagonije.. Te provincije nisu bile potpuno pod makedonskom vlašću, pa je Perdika naredio Antigonuu (satrapu Frigije, Likije i Pamfilije ) da osvoji potpuno Kapadokiju i Pafloniju, da bi osvojeno predao Eumenu. Antigon je to odbio, pa biva pozvan na sud zbog neposlušnosti. Antigon beži i sklapa savez sa Antipaterom, Kraterom ,Ptolemejem Lizimahom protiv Perdike.

Rat sa dijadosima[uredi | uredi kod]

Dok je Eumen vodio rat u Maloj Aziji Perdika odlazi u Egipat da napadne Ptolemeja. Perdika gubi prvu bitku i 2.000 vojnika. Izbija pobuna vojnika i oficira razočaranih porazom i Perdikom. Perdiku ubijaju njegovi oficiri (Seleuk, Pejton i Antigen) 320. pne..

Vidi još[uredi | uredi kod]