Pedro Álvares Cabral
| Pedro Álvares Cabrala | |
|---|---|
 Portret tridesetogodišnjeg Cabrala s početka XX. stoljeća. Portret Cabrala nastao za njegova života nije otkriven. | |
| Rođenje | 1467/1468. Belmonte, Kraljevina Portugal |
| Smrt | cca. 1520. Santarém, Kraljevina Portugal |
| Počivalište | Asylo de São Antonio Santarém, Portugal |
| Nacionalnost | Portugalac |
| Državljanstvo | portugalsko |
| Zanimanje | pomorac |
| Poznat/a po | otkriće Brazila i Južne Amerike |
| Vjeroispovijest | katolicizam |
| Suprug/a | Isabel de Castro |
| Djeca | Fernão Álvares Cabral António Cabral Catarina de Castro Guiomar de Castro Isabel Cabral Leonor Cabral |
| Roditelji | Fernão Álvares Cabral Isabel Gouveia |
Napomene a Za njegova života, mogle su se pronaći različite varijante pisanja njegova imena, među kojima i "Pedro Álveres Cabral", "Pero Álvares Cabral", "Pedr'Álváres Cabral", "Pedrálvares Cabral" i "Pedraluarez Cabral". Ovaj članak koristi najčešću varijantu. | |
Pedro Álvares Cabral (Belmonte, 1467/1468. – Santarém, oko 1520.) je bio portugalski plemić, komandant, pomorac i istraživač kojemu danas pripisuju otkriće Brazila. Cabral je proveo prvi potpuni istraživački pothvat sjevernoistočne obale Južne Amerike, koju je okupirao u ime Portugala. Iako su detalji njegova ranog života uglavnom nepoznati, zna se da je rođen u manjoj plemićkoj obitelji i da je dobio dobro obrazovanje. Godine 1500. postavljen je na čelo ekspedicije za Indiju, nakon što je Vasco da Gama netom prije otkrio novi pomorski put preko Afrike. Cilj ekspedicije bio je donijeti vrijedne začine i uspostaviti trgovačke odnose s Indijom, čime bi se dokinuo arapski, turski i talijanski monopol nad trgovinom začinima. Iako je ranija da Gamina ekspedicija otkrila znakove postojanja kopna zapadno od juga Atlantika, Cabral se smatra prvim kapetanom koji je dodirnuo čak četiri kontinenta — Europu, Afriku, Ameriku i Aziju.
Njegova flota od 13 brodova uplovila je u zapadni Atlantik, možda i namjerno, dok se nije susrela s kopnom za koje je izvorno smatrala da je veliki otok. Kako je prema sporazumu iz Tordesillasa taj dio spadao pod portugalsku sferu utjecaja, Cabral je okupirao novootkrivenu zemlju u ime Portugala. Nastavio je istraživati obalu i zaključio kako je "otok" vjerojatno novi kontinent, nakon čega je poslao jedan brod da kralju Manuelu I prenese vijest o otkriću. Kontinent kojeg je otkrio bila je Južna Amerika, a zemlja do koje je došao kasnije će postati Brazil. Flota se ubrzo vratila na more i nastavila istočno prema Indiji.
Oluja u južnom Atlantiku dovela je do gubitka nekoliko brodova tako da su se šest preostalih brodova sastali u Mozambičkom kanalu prije nastavka putovanja prema Kozhikodeu. Cabral je ispočetka bio prilično uspješan pregovarač, ali su ga Arapi ubrzo doživili kao ozbiljnu prijetnju svojim interesima pa su potakli napad muslimana i hindusa na portugalski entrepôt. Portugalci su pretrpjeli ozbiljne štete, a njihova postrojenja su uništena. Cabral se osvetio tako što je opljačkao i zapalio arapsku flotu, nakon čega je bombardirao grad jer njegov vođa nije mogao opravdati arapski napad. Ekspedicija se ubrzo preselila u Kraljevinu Cochin, gdje se Cabral sprijateljio s vladarom i napunio svoje brodove začinima prije povratka u Europu. Unatoč gubitku brodova i posade, Cabralovo se putovanje smatralo uspješnim po njegovu povratku u Portugal. Izvanredni prihodi od trgovine začinima ojačali su portugalsku riznicu, što je omogućilo postavljanje temelja Portugalskog Imperija koji će se prostirati od Amerika do Dalekog Istoka.
Cabral je ubrzo zanemaren, moguće zbog svađe s kraljem Manuelom I, kada je sastavljena nova flota s ciljem etabliranja snažnijeg portugalskog prisustva u Indiji. Nakon što je izgubio kraljevu podršku, Cabral se povukao, no o njegovom privatnom životu iz tog perioda se zna jako malo. Umro je oko 1520. godine od nepoznatih razloga.
Cabralova postignuća su gotovo 300 godina bila praktički zaboravljena, a obnovio ih je tek brazilski car Pedro II nakon što je Brazil stekao nezavisnost od Portugala. Historiografi su se dugo prepirali oko toga je li Cabral uopće otkrio Brazil te je li to otkriće bile namjerno ili slučajno. Prvo pitanje je s godinama riješeno u Cabralovu korist, dok oko drugog još uvijek nije postignut konsenzus. Ipak, unatoč činjenici da su ga mnogi suvremenici zasjenili, Cabral se danas smatra jednom od vodećih figura Doba otkrića.
