Pariški sporazum (1856)
| Pariški sporazum | ||
|---|---|---|
 Pariški kongres, platno Edouarda Louisa Dubufea | ||
| Generalno | ||
| Tip sporazuma | međunarodni mirovni sporazum | |
| Jezici | ruski, turski, engleski, francuski, talijanski, njemački | |
| Potpisivanje | 30. ožujka 1856. Pariz, Francuska
| |
| Stranke | ||
Pariški mirovni sporazum je mirovni sporazum potpisan 30. ožujka 1856. godine u Parizu od strane Ruskog Carstva, s jedne strane, i saveznika na čelu sa Osmanskim Carstvom, Francuskom i Velikom Britanijom, s druge strane. Potpisivanjem ovog sporazuma okončan je Krimski rat.
Ovaj sporazum se jednim dijelom odnosio i na Dunav, koji se stavlja na raspolaganje svim velikim silama kao cjelini. Također, velike sile su se obvezale poštovati nezavisnost i teritorijalni integritet Osmanskog Carstva, kao i da neće ugrožavati unutrašnju politiku tog carstva. Crno more je postalo neutralna zona, a njegove luke su zatvorene za ratne brodove, dok je na njegovim obalama ponovo zabranjena izgradnja fortifikacija ili raspoređivanje vojnih snaga. Proglašava se i slobodno kretanje duž Dunava, ali pod kontrolom međunarodne komisije. Moldavija i Vlaška ostaju pod jurisdikcijom Osmanskog Carstva, ali im je, slično kao i Srbiji, osigurana široka autonomija.
Ovim sporazumom, Ålandski otoci su demilitarizirani i pripojeni su ruskoj autonomnoj kneževini Finskoj.
Pariški mirovni sporazum je dobrim dijelom izmijenjen kada je Francuska poražena od Prusije, nakon čega je Rusija ponovo uspostavila svoju crnomorsku flotu.