Osma kordunaška divizija NOVJ
Osma kordunaška divizija | ||
---|---|---|
Segment | Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije | |
Jačina | 4.200 vojnika i oficira | |
Formacija | Četvrta kordunaška brigada Peta kordunaška brigada Petnaesta kordunaška brigada | |
Komandanti | ||
Komandant | Vlado Ćetković | |
Angažman | ||
Bitke | Operacija Vajs I Operacija Klara Operacija Panter Operacija Šah Operacija Morgenštern Napad na Cazin septembra 1944. Napad na Cazin novembra 1944. Karlovačka operacija Tršćanska operacija | |
Odlikovanja | 16. aprila 1944. proglašena „udarnom“ |
Osma kordunaška divizija NOVJ formirana je 22. novembra 1942. naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita. Pri osnivanju u njen sastav su ušle Četvrta i Peta kordunaška brigada i Šesta primorsko-goranska brigada. Pošto je Šesta primorsko-goranska brigada bila udaljena, operisala je samostalno, tako da je umesto nje u sastav divizije 5. decembra 1942. ušla Petnaesta kordunaška brigada.
Borbeni put Osme divizije[uredi | uredi kod]
Na početku operacije „Vajs I“ nekompletna divizija (Četvrta kordunaška brigada vodila je sa Trinaestom proleterskom brigadom operacije na Žumberku) bila je nastupanjem 7. SS divizije „Princ Eugen“ sa osnovice Karlovac-Petrinja prema Slunju i Velikoj Kladuši primorana na odbranu. Nemci su uspeli da manevrom prodru u bok i pozadinu položaja divizije, pa je ona bila prinuđena na izvlačenje prema Lici. Tokom zime i proleća Osma kordunaška divizija je u sadejstvu sa Šestom ličkom divizijom izvodila uspešna ofanzivna dejstva i učestvovala u napadu na Otočac aprila i napadu na Gospić maja 1943. godine.
Tokom 1943. godine divizija je bila angažovana u brojnim odbrambenim i napadnim dejstvime protiv nemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u oblasti između Kupe i Une. U novembru 1943. učestvovala je u napadu na Glinu, a u decembru se našla pod udarom jedinica 15. i 69. nemačkog korpusa tokom Operacije „Panter“. U martu 1944. godine divizija je s velikim uspehom odbila osovinsku ofanzivu u Plašćanskoj dolini. Učestvovala je u napadu na Cazin aprila 1944. i manevarskim odbrambenim borbama tokom Operacije „Šah“ u maju.
Tokom juna i jula 1944. godine divizija je u sadejstvu s 34. hrvatskom divizijom i slovenačkim jedinicama dejstvovala je po osovinsko-kvislinškim garnizonima i komunikacijama u Pokuplju, Turopolju, Žumberku i Beloj Krajini u Sloveniji, a tokom avgusta i septembra vodila je borbe ponovo na teritoriji Korduna, Like i Banije.
Krajem oktobra 1944. divizija se prebacila u Cazinsku Krajinu gde je u novembru bila angažovana u intenzivnim borbenim dejstvima tokom napada na Cazin novembra 1944. godine. Zimu 1944/45. godine provela je u oštrim borbama sa jedinicama nemačkog 15. korpusa oko vitalnih komunikacija i odbrambenih tačaka u Lici i na Kordunu.
Nakom rasformiranja Unske operativne grupe u sastav divizije ušla je njena Muslimanska brigada i Krajiški partizanski odred.
Tokom završnih operacija za oslobođenje Jugoslavije, bila je potčinjena Četvrtoj armiji JA i pod njenom komandom je učestvovala u oslobađanju Bihaća, Ličko-primorskoj i Tršćanskoj operaciji.
Ukazom Vrhovnog štaba NOV i POJ 16. juna 1944. godine Osma kordunaška divizija proglašena je udarnom u znak priznanja za postignute uspehe. Na svom ratnom putu divizija je imala preko 2.800 poginulih, 4.567 ranjenih i 165 nestalih boraca [1]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Osma kordunaška divizija 1977: str. 761
Literatura[uredi | uredi kod]
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi. |
- Vojna enciklopedija, Beograd 1975. godina