Coordinates: 38°48′45″N 121°14′30″E / 38.81250°N 121.24167°E / 38.81250; 121.24167

Opsada Port Artura

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Opsda Port Artura
Segment rusko-japanskog rata

Ruski vojnici stoje iznad leševa japanskih vojnika poginulih u pokušaju da osvoje rovove Port Artura.
Datum 30. jul 1904 – 2. januar 1905
Lokacija suvremeni Lüshunkou, Kina
Ishod japanska pobjeda
Sukobljene strane
 Japansko Carstvo  Rusko Carstvo
Komandanti i vođe
Nogi Maresuke Anatolij Steselj
Snage
80.000–150.000 trupa 50.000 trupa
Žrtve i gubici
16.000 mrtvih
44.000 ranjenih
2 bojna broda potopljena
1 krstarica potopljena
15,000–31,306[1][2] mrtvih, ranjenih i nestalih
4 bojna broda potopljena
2 krstarice potopljene
1 bojni brod namjerno potopljen

Opsada Port Artura (japanski: 旅順攻囲戦, Ryojun Kōisen) se zbila za vrijeme rusko-japanskog rata i trajala je od 1. augusta 1904. do 2. januara 1905. Predstavljala je nastojanje japanskih snaga da zauzmu grad, odnosno luku Lüshunkou (na Zapadu poznatu kao "Port Artur") na krajnjoj južnoj točki poluotoka Liaotung na obali Mandžurije, a koja je predstavljala glavnu bazu ruske Pacifičke flote te glavni povod izbijanja rata. Opsada je počeli nakon što su Japanci zahvaljujući lokalnoj pomorskoj nadmoći u proljeće 1904. uspjeli blokirati Pacifičku flotu, te se nesmetano iskrcati u Koreji i Mandžuriji te tako odsjeći ruski garnizon. Pokušaji da se nakon toga zauzme sam grad nisu uspjeli, prije svega zbog snažnog sistema fortifikacije, ali i toga da su branitelji koristili moderno oružje i opremu kao što su brzometne puške, Maximovi mitraljezi, ručne bombe, reflektore, bodljikavu žicu i radio, a zbog čega se opsada pretvorila u pozicijski rat u mnogome sličan onome u kasnijem prvom svjetskom ratu. Japanci su pri tome pretrpili teške gubitke, a njihovo sporo napredovanje se nakon nekoliko mjeseci pretvorilo u utrku s vremenom, s obzirom na najavljeni dolazak ruske Baltičke flote koja je trebala deblokirati Port Artur. 28. novembra 1904. su uz teške gubitke ipak uspjeli osvojiti stratešku kotu 203 i dovući tešku artiljeriju sa kojom su uspjeli uništiti i neutralizirati skoro sve ruske brodove u luci. Smatrajući kako je uništenjem flote prestao razlog za otpor, te suočen s daljim napredovanjem Japanaca (koji su koristili podzemne mine), ruski general Steselj je 2. januara 1905. s Japancima otpočeo pregovore o kapitulaciji, koji su završeni tri dana kasnije. Opsada Port Artura je predstavljala najveću, najdužu i najkrvaviju bitku rata, a njen ishod je ozbiljno načeo prestiž Rusije i cara Nikolaja II; Baltička flota, koja je trebala deblokirati Port Artur, je umjesto toga pokušala stići u Vladivostok, ali je nekoliko mjeseci kasnije uništena u cušimskoj bitci kojom je rat konačno odlučen.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Оборона Порт-Артура. А. фон-Шварц, Ю. Романовский. 1908
  2. Clodfelter, Micheal, Warfare and Armed Conflicts, a statistical reference, Volume II 1900-91, pub McFarland, ISBN 0-89950-815-4 p648.

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

38°48′45″N 121°14′30″E / 38.81250°N 121.24167°E / 38.81250; 121.24167