Opsada Dubrovnika (866)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Opsada Dubrovnika 866.
Segment Muslimanska osvajanja, Vizantijsko-arapski ratovi

slika Dubrovnika iz srednjeg vijeka
Datum VI. 866.- X. 867.
Lokacija Dubrovnik i okolica
Ishod dubrovačko-bizantska pobjeda
Sukobljene strane
Saraceni Dubrovnik
Bizantsko Carstvo
Komandanti i vođe
nepoznato Niketas Orifas
Snage
36 brodova[1] 100 ratnih brodova (Bizant)[1]
Žrtve i gubici
nepoznato

Opsada Dubrovnika je naziv za opsadu Saracena koja je započela 866.[2] i trajala 15 mjeseci. U doba ikonoklastičke krize zapadni se dio Balkana sve više oslobađao utjecaja Bizantskog Carstva. U prvoj polovici 9. stoljeća, dalmatinski gradovi i slavenska plemena na obali i unutrašnjosti su sve više kidali veze sa Carigradom. No duž jadranske obale pojavila se opasnost od širenja muslimanskih osvajanja, koja su sa sjevera Afrike stigla i do južnih dijelova Europe, gdje su zauzeli jug Italije.[3]

Nakon napada arapske flote iz Italije na Budvu (Butua) i Kotor (Dekatera), 866. stigli su i do Dubrovnika (Ragusa) i započeli opsadu i blokadu tog grada uz pomoć 36 brodova.[1] Dubrovčani su poslali poziv u pomoć bizantskom caru Baziliju I.[4][5] Ovaj je poslao iskusnog moreplovca Niketasa Orifasa sa 100 ratnih brodova u pomoć Dubrovniku.[1] Dolazak snažnog bizantskog odreda doveo je do poraza Arapa koji su se povukli u južnu Italiju. Time je Bizant ponovno učvrstio autoritet na istoku Jadrana.[3] Ivan Švear navodi da je opsada počela u VI. mjesecu 866., da je bizantska flota stigla u IX. mjesecu 867., te da je opsada završena idućeg mjeseca.[6] Ova opsada se katkad uključuje u sklop bizantsko-arapskih ratova.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Nicol 1992, str. 31
  2. Treadgold 1997, str. 454
  3. 3,0 3,1 Ostrogorski 2002, str. 122
  4. Fine 1991, str. 125
  5. Abulafia 2011, str. 167
  6. Švear 1839, str. 137

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Abulafia, David (2011), The Mediterranean in History, Getty Publications, ISBN 9781606060575 
  • Fine, John Van Antwerp (1991), The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century, University of Michigan Press, ISBN 9780472081493 
  • Nicol, Donald M. (1992), Byzantium and Venice: A Study in Diplomatic and Cultural Relations, Cambridge University Press, ISBN 9780521428941 
  • Ostrogorski, Georgije (2002), Povijest Bizanta: 324.-1453., Golden marketing, ISBN 9536168650 
  • Švear, Ivan (1839), Ogledalo Iliriuma iliti Dogodovstina Ilirah, Slavinah, straznji put Horvatah zvanih, od potopa, to jest godine sveta 1656, Franjo Suppan 
  • Treadgold, Warren T. (1997), A History of the Byzantine State and Society, Stanford University Press, ISBN 9780804726306