Nikta
Za ostala značenja, vidi Nikta (razvrstavanje).
| Nikta | |
| Grčki | Γαῖα |
| božica noći. | |
|---|---|
| Roditelji: | Kaos, ili je prva božica. |
| Mesto rođenja: | nastala iz Kaosa. |
| Brak: | Ereb. |
| Deca: | mnogobrojni ptomci, većina su zli. |
| Značajni kultovi: | Sparta. |
| U drugim religijama: | Nox. |
Nikta (Νýξ, Nýx = noć) je grčka božica noći i primordijalno božanstvo. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nox (lat. "noć"; Vergilije). Niktu je rodio Kaos, a i sama ima brojne potomke. Brat joj je Ereb. Satelit Plutona je nazvan po njoj.
Kult[uredi | uredi kod]
U staroj Grčkoj je Nikta rijetko štovana. Prema Pauzaniju, imala je proročište u megarskoj akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojao kip zvana Noć u Artemidinim hramovima u Efezu. Spartanci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga nyx- , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. Dioniz Nyktelios ("noćni") i Afrodita Philopannyx ("ona koja voli čitavu noć").
Djeca[uredi | uredi kod]
Nikta ima djecu sa Erebom, a neku je rodila sama od sebe. Ovo su joj djeca:
- sa Erebom:
Orfičko pjesništvo i drugi grčki zapisi[uredi | uredi kod]
Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih Orfeju. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i Titani. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. Kron, kojega je kastrirao Zeus, je unutra vezan, uspavan i opijen medom, a sanja i proriče. Izvan pećine, Adrasteja udara u svoje timpane, pomičući cijeli svemir u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja. Niktu spominju Aristofan (Ptice), Heziod (Teogonija) i Parmenid, koji smatra da Nika živi ispod mora, u ledenoj pećini.
