Nikaragva
Republika Nikaragva República de Nicaragua |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Geslo: Pro Mundi Beneficio (latinski, "za dobrobit svijeta") |
||||||
| Državna himna: "Salve a tí" | ||||||
| Glavni grad | Managua | |||||
| Službeni jezici | španjolski | |||||
| Vođe | ||||||
| - | Predsjednik | Daniel Ortega | ||||
| Uspostava | Od Španjolske 15. rujna, 1821. | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 129,494 km2 (115.) | ||||
| - | Voda (%) | 2.9 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Popis iz 2002 | 5.628.517 (131.) | ||||
| - | Gustoća | 39/km2 | ||||
| Valuta | nikaragvanska córdoba |
|||||
| Vremenska zona | -5 | |||||
| Pozivni broj | 505 | |||||
| Web domena | .ni | |||||
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Povijest[uredi | uredi kod]
Prije dolaska Europljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").
Španjolci su je kolonizirali 1524. a neovisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.
Od samih početaka nacionalne povijesti prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i dulje periode vojne diktature. 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".
1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.
Ekonomija[uredi | uredi kod]
Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kave i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tijekom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Oko 69% populacije čine mestici, potomci Europljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Europljana ima oko 17%, uglavnom španjolskog podrijetla. Tijekom 19. stoljeća dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva. 162 624 nikaragvanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je miskito (154 400).
Gradovi[uredi | uredi kod]
