Murom

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Murom
Му́ром

Troicki sabor u Muromu
Troicki sabor u Muromu

Grb
Osnovni podaci
Država  Rusija
Federalni okrug Centralni
Oblast Vladimirska oblast
Osnovan 862.
Status grada 1778.
Stanovništvo
Stanovništvo (2008.) 119433
Položaj
Koordinate 55°34′00″N 42°02′00″E / 55.566667°N 42.033333°E / 55.566667; 42.033333
Vremenska zona UTC+4
Nadmorska visina 115 m
Površina 44 km²
Murom na mapi Rusije
Murom
Murom
Murom (Rusije)
Ostali podaci
Gradonačelnik Kačevan Valentin Afanasjevič
Pozivni broj +7 49234
OKATO kod 17 435 000
Veb-strana www.murom.ru

Murom (rus. Му́ром, stari nord: Moramar) je istorijski grad u Vladimirskoj oblasti u Rusiji, koji se smestio duž leve obale reke Oke, nekih 300 kilometara istočno od Moskve.

Broj stanovnika je 2008. iznaosio 119.433.

Istorija[uredi | uredi kod]

U 9. veku, grad je označavao najistočnije naselje Istočnih Slovena u zemlji ugro-finskog naroda zvanog Muromi.

Nestorova hronika spominje ga 862. godine, i stoga ga se smatra jednim od najstarijih gradova u Rusiji.

Od 10. do 14. veka, bio je glavni grad sopstvene kneževine, među čije vladare su spadali sveti Gleb, koji je ubijen 1015. godine, a posvećen 1071, zatim sveti knežević Konstantin Blaženi te sveci Petar i Teuronija, inače junaci opere Rimskog-Korsakova.

Murom je bio domom najslavljenijeg istočnoslovenskog epskog junaka Ilje Muromeca.

Unatoč brojnim varvarstvima počinjenim za boljševičke vlasti, Murom je zadržao brojne znake starine.

Manastir sv. Spasitelja, jedan od najstarijih u Rusiji, se prvi put spominje 1096., kad ga je Oleg Černigovski opsedao i ubio sina Vladimira Monomaha, Izjaslava, koji je onde i pokopan. 1552. godine manastir je posetio Ivan Grozni, koji je tada naredio da se izgradi kamena saborna crkva.

Manastir sv. Trojstva, gdje su izložene moći svetih Petra i Teuronije, ima i sabornu crkvu, (građenu 1642.-43.), Kazanjsku crkvu (iz 1652.), zvonik iz 1652., drvenu crkvu sv. Sergeja i kamene zidove.

Postoji je šatorasta crkva sv. Kuzme i Damjana iz 1565. na obali Oke, podignute u slavu ruskog osvajanja Kazanja.

Poznati Muromljani i Murom(ljan)ke[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]