Mržnja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Mržnja je osjećanje intenzivne odbojnosti prema nekome ili nečemu. Kroz istoriju, različiti filozofi su davali različite definicije mržnje i njenih uzroka.

Istorija pojma[uredi | uredi kod]

Još je indijski filozof Sidarta Gautama istraživao poreklo mržnje, zaključujući: »Mržnja se nikad ne smiruje mržnjom, već jedino njenim odsustvom. Ovo je večni zakon.«[1]

Rene Dekart je definisao mržnju kao svjesnost da je neko ili nešto loše, u kombinaciji sa jakom potrebom da se od toga udalji. Baruh Spinoza je definisao mržnju kao tip bola čiji uzrok leži u spoljašnjim izvorima. Aristotel je posmatrao mržnju kao želju za uništenjem nečega što je neizlječivo vremenom. Dejvid Hjum je mržnju smatrao osjećanjem koje se ne može umanjiti i koje se uopšte ne može definisati.[2]

U psihologiji, Sigmund Frojd je definisao mržnju kao stanje ega koje želi da uništi izvor svoje nesrećnosti.[3] U nešto modernijem stanovištu, u knjizi Penguin Dictionary of Psychology (psihološki riječnik) mržnja se opisuje kao „duboko, trajno, jako osjećanje koje izražava animozitet, ljutnju i neprijateljstvo prema osobi, grupi ili predmetu“[4]. Pošto se smatra da je mržnja dugotrajno osjećanje, mnogi psiholozi smatraju da je to više trajni stav osobe nego (privremeno) emocionalno stanje.

Savremena istraživanja[uredi | uredi kod]

Korelacija osjećanja mržnje sa nervnim sistemom je istraživano pomoću metode fMRI. U tom eksperimentu su skenirani mozgovi osoba u isto vrijeme dok su im prikazivane slike stvari koje mrze. Istraživači su zaključili da postoji poseban šablon u moždanoj aktivnosti kad se osjeća mržnja.[5]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. http://www.yu Arhivirano 2009-03-19 na Wayback Machine-u-budizam.com/texts/veljacic/karma_plod.html Čedomil Veljačić, Karma - plod koji dozreva]
  2. Royzman, E. B., McCauley, C. & Rozin, P. (2005). From Plato to Putnam: Four ways to think about hate. In The Psychology of Hate by Sternberg, R. (Ed.).
  3. Freud, S. (1915). The instincts and their vicissitudes.
  4. Reber, A.S., & Reber, E. (2002). The Penguin dictionary of psychology. New York: Penguin Books.
  5. Zeki, S. and Romaya, J.P. (October 29, 2008) "http://www.plosone.org/article/info:doi/10.1371/journal.pone.0003556;jsessionid=0C68BB34FD6B6212E02B082F9B250990 Neural Correlates of Hate]", PLoS ONE 3(10):e3556 doi:10.1371/journal.pone.0003556.