Mladen Schwartz

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mladen Schwartz
Rođenje17 april 1947
Zagreb
Smrt14 septembar 2017
Zagreb
Zanimanjepolitičar, filozof

Mladen Schwartz (Zagreb, 17. travnja 1947. - Zagreb, 14. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, filozof i publicist radikalno desne orijentacije, poznat kao jedan od rijetkih koji se otvoreno deklarirao fašist.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je u Zagrebu 17. aprila 1947. u jevrejskoj porodici. Odrastao je u Beogradu, gde se školovao i diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu. Odlazi u Nemačku 1973. i priključuje se hrvatskoj političkoj emigraciji. Tokom osamdesetih godina bio je visoki zvaničnik Hrvatskog državotvornog pokreta Nikole Štedula. Po povratku u zemlju 1990. godine uključuje se u Hrvatsku stranku prava.

Od 1994. do 2003. godine vodio je organizaciju Nova hrvatska desnica i zajedno sa svojom ženom Anom Lučić uređivao list te organizacije Ultimatum!.[1] Po gašenju ovog pokreta, bavio se publicističkim radom. Od 2010. do 2013. vodio je internetski blog Schwartze Garde.[2] Javnosti je također po tome što je sa suprugom često gostovao u popularnoj talk show Nightmare Stage.

Bio je kandidat na parlamentarnim izborima 2011. na nezavisnoj listi Hrvoja Mirkovića u I izbornoj jedinici.[3]

Bio je kandidat na izborima za Evropski parlament u Hrvatskoj 2013. na listi Autohtone hrvatske stranke prava.[4]

Političko stajalište[uredi | uredi kod]

Kao političar i publicist, zastupao je stajalište blisko Konzervativnoj Revoluciji, Novoj Desnici te neofašizmu. Ljevičare u njegovu nastupu osobito smeta uporaba nacionalističkih sintagmi. Kritizira liberalnu parlamentarnu demokraciju, navlastito političke stranke (višestranačje), kao i "civilno društvo". Zagovara provođenje nacionalne revolucije te uvođenje radikalne nacionalističke diktature, pri čemu nastupa i kao apologet fašističke ideologije i prakse, posebice nacionalsocijalizma i ustaštva, niječući holokaust, zbog čega ga se često optužuje za antisemitizam, unatoč tome što je i sam navodno podrijetlom židov. Svoj politički program on je otvoreno izložio u nizu knjiga i napisa, navlastito u svojim desničarskim novinama Ultimatum!, a najnovija je verzija ova, u 9 točaka:

  • Državotvorni nacionalizam
  • Pravednost i solidarnost
  • Vođa - Elita - Narod
  • Opća mobilizacija hrvatske desnice, hrvatske vojske i iseljene Hrvatske
  • Politizacija vojske, militarizacija politike
  • Rušenje Europske Unije iznutra, sinergijom zdravih snaga u europskim narodima
  • Novi Narod: uzdizanje hrvatskoga naroda na višu razinu Bitka
  • Nacionalna revolucija - nacionalna diktatura
  • Protiv uresnih popravaka; podvlačenje crte. Stvaramo Sve Novo.

Filozofijski nazori[uredi | uredi kod]

Kao filozof nastojao je pomiriti i uskladiti dvije ideje koje su u povijesti filozofije zastupane ponajčešće izdvojeno: transcendenciju i hijerarhiju. Isticao je Platona i Nietzschea kao najvažnije figure u povijesti filozofije. Bavi se ponajviše metafizikom i političkom filozofijom.

Mladen Schwartz se protivi egalitarizmu, smatrajući razlike među ljudima nepromjenjivom činjenicom, i to stajalište razlika naziva diversizmom. On odbacuje multikulturalizam u okviru jedne nacionalne države, ali se na svjetskom planu zalaže upravo za uščuvanje i razvijanje razlika među rasama, narodima i kulturama. Srodno stavovima Nove Desnice zastupa etnopluralizam, shvaćajući nacije kao temeljni izraz povijesnoga bitka. Za razliku pak od Nove Desnice u Europi, Schwartz ne promatra kršćanstvo u negativnom svjetlu.

Djelatnost[uredi | uredi kod]

Mladen Schwartz održavao je kontakte i suradnju s desničarskim strankama i pojedincima u Europi i svijetu, primjerice s Nationaldemokratische Partei Deutschlands (NPD) u Njemačkoj. Kritizirao je hrvatsku službenu politiku zbog prihvaćanja liberal-demokratske ideologije i prakse te podređenosti zahtjevima međunarodne zajednice, a osuđivao je i američke ratove u Afganistanu i Iraku kao imperijalne pohode usuglašene i s ciljevima cionizma. Smatrao je da se hrvatski narod mora boriti protiv dekadencije, predviđajući i pripravljajući Novi Eon, novu epohu veličine i duha, i u tome vidi najvažniju zadaću svoju i svojih istomišljenika u naše doba. U svojoj knjizi Što je to - desnica? predlagao je fašističku ideju kao sredstvo i poticaj u otporu globalizaciji, demokratizaciji te inim zlima ovoga vremena.

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Mladen Schwartz je pisac više tisuća objavljenih sastavaka, rasprava i eseja. Osim toga je auktor (odn. suauktor) slijedećih knjiga:

  • Menschenrechte und Religionsfreiheit in Jugoslawien (s Rudolfom Grulichem i Hans-Peterom Rullmannom), Königstein, 1986.
  • Das kroatische Trauma - Kulturpsychologisches über ein Volk am Rande der Vernichtung (s Hrvojem Lorkovićem i Antunom Pinterovićem), Koblenz, 1991.
  • Protokoli, Židovi i Adolf Hitler, Zagreb, 1997.
  • Hrvatska nakon Tuđmana: studija o nacionalnom usudu, Zagreb, 2000.
  • Što je to - Desnica?: o jednoj mrcvarenoj kategoriji, Zagreb, 2001.
  • Laž, zločin i smrt demokracije: 101 razlog protiv pukovlađa, Zagreb, 2003., ISBN 053-98181-2-5 Uneseni ISBN nije važeći.
  • Novi Protokoli sionskih mudraca XXI stoljeće ili Kako uništiti svijet: s dodatkom Kako spasiti svijet, Zagreb, 2004.[5]
  • Članci i pripovijesti, Rijeka, 2004.
  • Schwartz o Starčeviću: nepoznato i neobično o Staromu: s otvorenim pismom Mladena Schwartza hrvatskom narodu, priredila i izdala te pogovorom popratila Ana Lučić, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-98181-4-0
  • Bleiburg i Haag: kako propadaju hrvatske države, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-98181-6-8 Uneseni ISBN nije važeći.
  • Bruno Bušić: junak, prorok, mučenik, Zagreb, 2011.[6]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Bio je teško bolestan: Mladen Schwartz umro je u 71. godini, 24 sata, 15. septembar 2017, Pristupljeno 15. septembra 2017.
  2. Preminuo političar i filozof Mladen Schwartz, Večernji list, 15. septembar 2017, Pristupljeno 15. septembra 2017.
  3. I. izborna jedinica
  4. http://www.izbori.hr/2013EUParlament/rezult/pdf/rezultati.pdf
  5. Žarko Marić, Zašto se prešućuje Mladen Schwartz?. Hrvatski domoljubni intelektualci osuđeni na izgladnjivanje Arhivirano 2017-09-16 na Wayback Machine-u, hrvatski-fokus.hr, 4. studenoga 2016., pristupljeno 16. rujna 2017.
  6. Bruno Bušić : junak, prorok, mučenik / Mladen Schwartz., library.foi.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.