Malavi (jezero)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Malavi
Karta jezera Malavi
Lokacija
PoložajMalavi, Mozambik, Tanzanija
Države Malavi
 Mozambik
 Tanzanija
Koordinate12°11′″S34°22′″E
Hidrografija
Vrstaprotočno
Površina29 604[1] km²
Volumen8.400 km³
Aps. visina472[1] m
Dužina584[1] km
Širina16 – 80[1] km
Dubina704[1] m
Hidrologija
PritokeRuhuhu

Malavi, znano i kao Njasa (što na svahiliju znači jezero),[1] najjužnije je i treće po veličini jezero u Dolini velike rasjeline u Istočnoj Africi. Najveći dio jezera leži u Malaviju, sjeverni dio dijele Tanzanija i Malavi, srednji Malavi i Mozambik, dok je južni sav u Malaviju.

Geografija[uredi | uredi kod]

Jezero Malavi dugo je 584 km (u smjeru sjever-jug) a široko od 16 do 80 km, ukupne površine 29.604 km², najveće dubine 704 m.[1] Jezero leži u kotlini na nadmorskoj visini od 472 m, okruženo visokim planinskim masivom Livingstone i bitno nižim masivom Viphya i visoravni Nyika na istoku. Svježi jugoistočni vjetar (mwera) prevladava od maja do augusta, on se često pretvori u buru, koja uzrokuje velike valove, pa je tad plovidba izuzetno opasna jer obala ima malo zaštićenih luka.[1] U Malavi utječe 14 rijeka, od svih njih je najveći Ruhuhu, a ističe samo jedna rijeka – Shire (pritoka Zambezija).[1] Na jezeru postoje i otoci od kojih su dva najveća Likoma i Chizumulu naseljeni (oba pripadaju Malaviju).

Geologija[uredi | uredi kod]

Obale jezera

Po geološkim istraživanjima jezero Malavi nastalo je kad se Afrička ploča podijelila prije 2,000.000 ili 40.000 godina.[2]

Fauna[uredi | uredi kod]

U vodama jezera Malavi živi najviše vrsta jezerskih riba na svijetu, od tog čak 1 000 vrsta ciklida,[3] mnoge od njih su endemske, jer je jezero zbog Vodopada Murchison odvojeno od voda Zambezija.[1] Zbog toga je u južnom dijelu jezera pored grada Monkey Bay 1980. osnovan Nacionalni park jezera Malavi s ciljem da se zaštiti njegov jedinstven riblji fond, ali i ostale životinje koje žive uz njegove obale. Park je od 1984. uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Africi. I mozambički dio jezera proglašen je rezervatom prirode 10. jula 2011.[4]

Pejzaž sa jezera Malavi

Uz obale jezera živi i veliki broj nilskih konja, krokodila i pitona i varana.

Privreda i transport[uredi | uredi kod]

Ribolov je važna grana privrede lokalnog stnovništva, osobito je razvijen na njegovom južnom kraju. Ali se zbog prekomjernog izlova, upotrebe zabranjenih mreža, lova u vrijeme razmnožavanja, kao i zbog povećane urbanizacije duž obala, ribni fond smanjio.[1]

Po jezeru se odvija brodski promet putnika i tereta, između malavijskih luka Monkey Bay, Nkhotakota, Nkhata Bay, Otoka Likoma, Chilumba i Karonga.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Portugalski istraživač Caspar Boccaro prvi je izvjestio Evropljane 1616. o postojanju tog jezera.[1] Nakon njega je njegov zemljak Candido José da Costa 1846. uspio i doći do jezera, a nakon njega je i slavni David Livingstone dospio do jezera 1859. godine.[1] Do kraja 19. vijeka Portugalci su zauzeli njegovu istočnu obalu (današnji Mozambik), a Britanci zapadnu i otoke te osnovali svoju koloniju Nyasaland (današnji Malavi).

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 Lake Nyasa” (engleski). Encyclopædia Britannica. 
  2. Anthony B. Wilson, Guy G. Teugels, Axel Meyer. Marine Incursion: The Freshwater Herring of Lake Tanganyika Are the Product of a Marine Invasion into West Africa (engleski). Plos.org. Pristupljeno 18. 12. 2012. 
  3. Malawi Cichlids (engleski). Aquaticcommunity. Pristupljeno 18. 12. 2012. 
  4. Mozambique’s Lake Niassa declared reserve and Ramsar site (engleski). WWF. Pristupljeno 18. 12. 2012. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]