Ljudevit Vukotinović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ljudevit Vukotinović

Ljudevit Vukotinović
Rođenje 13. siječnja 1813.
Smrt 17. ožujka 1893.
Zanimanje književnik i političar
Nacionalnost Hrvat

Ljudevit Farkaš Vukotinović (pravo ime Ljudevit Farkaš; Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.[1] Veliki župan križevački od 1861. do 1867.

Životopis[uredi | uredi kod]

Ljudevit Vukotinović, spomen-ploča na rodnoj kući

Rođen je u Mletačkoj ulici br. 10 u Zagrebu. Jedan je od hrvatskih preporoditelja. Okušao se kao pjesnik, novelist i dramatičar, a bavio se i botanikom i mineralogijom. Zajedno s Josipom Kalasancijem Schlosserom objavljuje 1869. godine grandiozno djelo Flora Croatica, svojevrsni kompendij biljnih vrsta u Hrvatskoj. Zalagao se za otkup i objavljivanje radova Stjepana Schulzera Miggenburškog, tada najboljeg hrvatskog mikologa.

Također, bio je istaknuti istraživač na području prirodoslovlja. Pisao je o geološkim odnosima u Lici, Samoboru, Zagrebu i Moslavačkoj gori. Autor je prve hrvatske geološke karte. Bio je jasno oprijedjeljeni evolucionist.

Dana 1. siječnja 1867. izabran je među prvima za pravog člana JAZU.

O njegovim životnim postulatima govori misao koju je zabilježio u svojim memoarskim zapisima Mađaronstvo u Hrvatskoj:

Čim bude Hrvatska više učila i radila, tim će više znati, više valjati, i tim će si također prokrčiti put sigurniji za bolju budućnost svoju.

– Ljudevit Vukotinović[1]

Djela[uredi | uredi kod]

Lirika i drame[uredi | uredi kod]

  • Golub: igrokaz vu chetireh zpeljavanjih, Zagreb, 1832.
  • Pervi i zadnji kip: turobna igra v jednom zpelaju, Požun (Bratislava), 1833.
  • Pěsme i pripovědka, Zagreb, 1840.
  • Ruže i tarnje: pěsme, Zagreb, 1841.
  • Pěsme domorodne (Pěsmarica), Sbirka 1, Zagreb, 1842.

Izvori[uredi | uredi kod]