Kras (regija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Kras (razvrstavanje).

Kras (tal. Carso) je slovenski naziv za vapnenačku visoravan povezanu nepropusnim flišnim stijenama, a koja se sa svojih skoro 500 km² prostire na jugu slovenskih pokrajina Primorske i Notranjske, te manjim dijelom u talijanskoj pokrajini Trstu. Rasprostire se od Tršćanskog zaljeva na zapadu, na sjeveru Vipavskom dolinom, na istoku gornjim dijelom doline Pivka i planinom Brkini, te do Socerba na jugu. Pokriva područje slovenskih općina Sežana, Hrpelje - Kozina, Divača i Komen, dok u Italiji zauzima samo područje oko grada Trsta (naselja Opicina, Sistiana, Duino i Aurisina). Glavni grad slovenske pokrajine Kras je grad Sežana.

Dvorac obitelji Thurn und Taxis na rtu kod Duina (Italija), na krajnjem zapadu Krasa
Postojnska jama

Ovo se područje naziva i „klasičnim kršem” jer su uravo ovdje neke površine i podzemni krški fenomeni opisani i znanstveno objašnjeni po prvi put.[1] Zbog toga je Slovenija nominirala Kars za upis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1994. godine.[1] Vilenica je prva špilja u Europi koja je postala popularnom turističkom atrakcijom početkom 17. stoljeća. Među najzanimljivijim špiljama su Škocjanske jame koje su već upisane na UNESCO-ov popis, te na istoku Postojnska jama, Otoška jama, Magdalena jama, Črna jama, Pivka jama i nekoliko manjih, dok je na zapadu najznačajnija Grotta Gigante (Briška jama) u talijanskoj općini Sgonico, koja je dimanzijama od 107 x 65 x 130 m najveća turistička jama na svijetu.[2]

Naseljavanje Krasa je započeto u željeznom dobu, nastavilo se u rimsko doba i još je u tijeku. Tijekom više od 2000 godina čovjek je stvorio kulturni krajolik uklanjanjem kamenja s polja i izgradnjom suhoziđa koje ovom krškom području daju jedinstven identitet. Velika količina zidova svjedoči o iznimnoj skrbi za skromno plodno poljoprivredno zemljište na kojemu se proizvodi probrano vino teran.[1]

Kras se odlikuje i kućama od kamena koje su u prošlosti bile i popločane kamenom (ali su danas pokrivene uglavnom mediteranskim crijepom), te s obično uskim pokrivenim nogostupom ili balkonom (veranda) koji se proteže cijelom dužinom kuće, te s drvenim ogradom i konstrukcijom krova. Okućnice (dvorište) su bile obzidane kamenom, a ulaz je bio kroz kameni porton (kalun, kaluna). Kras je također poznat i po kraskom pršutu, a jedno od turističkih atrakcija je i mjesto Lipica iz kojega potječe pasmina konja, Lipicanac.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Classic Karst na službenim stranicama UNESCO-a (en) Preuzeto 11. lipnja 2013.
  2. Grotta Gigante (it) Preuzeto 12. lipnja 2013.