Jovica Stanišić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jovica Stanišić
RođenjeJovan Stanišić

Jovan "Jovica" Stanišić (30. 7. 1950.) bio je srpski obavještajac poznat po tome što je bio načelnik Resora Državne Bezbednosti, odnosno srpske tajne službe između 1991. i 1998. godine. U tom svojstvu on je naoružao i komandirao srpskim paravojnim formacijama Crvene beretke, Arkanovi tigrovi, Škorpioni[1] za vrijeme ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Trenutno mu se na haškom Tribunalu sudi zbog ratnih zločina.

Karijera[uredi | uredi kod]

Jovica Stanišić rođen u selu Ratkovo, općina Odžaci, AP Vojvodina, 30. 7. 1950. godine. Za Službu državne bezbednosti (SDB) tadašnje SR Srbije je počeo raditi 1975. godine. Postepenim napredovanjem dolazi 1991. godine na poziciju zamjenika šefa Resora Državne Bezbednosti. Iako je bio samo zamjenik on je tada de facto preuzeo upravljanje tajnom službom.

Stanišić postaje šef specijalnih operacija među koje spada i upravljanje Milanom Martićem, predsjednikom Republike Srpske Krajine s kojim je za vrijeme rata zajedno gađao hrvatsko selo Lovinac u septembru 1991. godine.[2] U tom svojstvu Stanišić počinje stvaranje paravojnih srpskih formacija . Kao nagradu za uspjehe u Hrvatskoj 31. 12. 1991. godine Jovica Stanišić postaje i de jure šef Resora Državne Bezbednosti.

Od 1992. godine Stanišić je stupio kontakt s američkom obavještajnom službom CIA i postao njen doušnik.[3] Tokom posljednjih mjeseci rata u Bosni i Hercegovini shvativši promjenu političke klime Stanišić i Biljana Plavšić će postati glavni zagovornici sklapanja mirovnog sporazuma po kojem tamošnji Srbi dobivaju kontrolu 49% države.

Na položaju šefa RDB-a Stanišić je ostao sve do 27. 10. 1998. godine kada je smijenjen, navodno zbog sukoba s tadašnjim predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem. Na mjestu čelnika RDB ga je zamijenio Radomir Marković. No i nakon toga je, prije svega zbog svojih ličnih poznanstava, ostao uticajan pripadnik ostati uticajan pripadnik obavještajne zajednice.

Haški tribunal je protiv Stanišića digao optužnicu u kojoj ga se tereti zbog sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji koja je organizirala, naredila, izvršila ili na drugi način pomogla pogubljenja i protjerivanja Hrvata, bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrba s područja takozvane Republike Srpske Krajine (konkretno područje SAO Krajina, Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem) i područja u BiH:Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Mrkonjić Grad, Sanski Most, Zvornik i drugih.[4] Stanišić je uhapšen od strane srpskih vlasti za vrijeme akcije Sablja te izručen haškom sudu gdje se nalazi do današnjeg dana. Početak suđenja je godinama odgađan zbog Stanišićevih tvrdnji da je previše bolestan da bi u njemu mogao učestvovati.

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]