Jovan Zonara

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Jovan Zonara (grč. Ἰωάννης Ζωναράς, prva polovina 12. veka) bio je vizantijski hroničar i teolog, koji je živeo u Carigradu.

Pod carem Aleksijem I Komninom Zonara je obavljao dužnosti zapovednika telesne straže i carevog ličnog sekretara. Dolaskom Aleksijevih naslednika zamonašio se i povukao u manastir na jednom od Prinčevskih ostrva, gde je na navaljivanje prijatelja napisao hroniku sveta pod nazivom Sažeta istorija (Επιτομή ἱστοριῶν, 18 knjiga), koja dopire do 1118. godine i koja zauzima prvo mesto među sličnim vizantijskim istoriografskim delima, kako zbog bogatstva građe koju obrađuje, tako i zbog autorovog samostalnog obrađivanja izvora. On se često služi delima koja su za nas izgubljena (npr. Dion Kasije). Za period prelaza sa 11. na 12. vek služio se Skilicom i Pselom. Sa moralističkim ciljevima ispisuje i velike delove Josifa Flavija i Ksenofonta. Hronika je kasnije mnogo prepisivana (Konstantin Manasa, Mihailo Glika i dr.), a nastavio ju je Nikita Honijat. Prevedena je na srpskohrvatski i slovenački jezik, a za vreme renesanse i na latinski, italijanski i francuski jezik.

Zonara je najstariji od tri velika kanonista 12. veka (sa Aristenom i Valsamonom). Njegov veliki komentar apostolskih kanona, sinoda i crkvenih otaca predstavlja jedan od najznačajnijih radova vizantijske kanonistike.