Imena zvijezda
Većina zvijezda dobila je ime prije 500 do 2000 godina. Dok zviježđa obično nose imena ljudi i životinja iz mitova (uz izuzetak nekoliko novijih kao što su Kompas, Peć i druga), porijeklo imena zvijezda mnogo je raznolikije.
Dio zvijezda nosi imena vezana uz zviježđe u kojem se nalaze, pa tako Deneb u Labudu i Denebola u Lavu označuju repove tih životinja. Neke zvijezde nose imena koja su vezana uz njih same, npr. Sirius čiji bi se naziv mogao prevesti kao "blješteći" - vrlo prikladno za najsjajniju zvijezdu na nebu. Neke zvijezde čak nose nazive preostale iz starijih naziva zviježđa, pa tako Nihal u Zecu u prevodu znači "Deve koje utažuju žeđ". Dobar dio zvijezda nosi arapska imena i počinju sa određenim članom (kao "the" u engleskom) "al", a primjeri su Algol (u Perzeju), Altair (u Orlu), Algieba (u Lavu), Aldebaran (u Biku) i drugi. Dio arapskih naziva izgubio je određeni član "al".
Svoje vlastito ime ima tek nekoliko stotina zvijezda, pa je bilo potrebno uvesti i neku vrstu oznake. Astronom Johann Bayer uveo je 1603. godine označavanje zvijezda slovima grčkog alfabeta. Bayerova oznaka zvijezde sastoji se od grčkog slova i latinskog naziva zviježđa u genitivu, pa se Alfa zviježđa Kentaur (lat. Centaurus) naziva Alfa Centauri. Bayer je zvijezdama pridofavao slova grčkog alfabeta po kriteriju sjaja, na način da je najsjajnija zvijezda bila označena slovom alfa, druga po sjaju beta itd. Ovdje astronomi nisu bili dosljedni, te su primjenjivali i druge kriterije, pa su tako u zviježđu Velikog Medvjeda zvijezde poredali po položaju, a ne po sjaju. U nedostathu grčkih slova, u nekim su zviježđima kasnije korištena i latinska slova.
S vremenom se pokazalo da je slova premali broj, pa astronom John Flamsteed 1712. godine uvodi brojeve na način da najzapadnije zvijezda dobije broj 1. Flamsteed je ukupno pobrojao 2682 zvijezde. U novije vrijeme napravljeno je mnogo kataloga zvijezda i svaka zvijezda ima nekoliko oznaka, pa tako Sirius možete zvati još i Alfa Canis Majoris, 9 Canis Majoris, BD-16 1591, SAO 151881, PPM 217626 itd. Neki od poznatijih kataloga su Henry Draper Catalogue (HD i HDE), Smithsonian Astrophysical Catalogue (SAO), HST Guide Star Catalogue (GSC) itd....
Promjenjive zvijezde imaju vlastiti način označavanja. Bayer nije koristio latinska slova iza Q, pa je astronom Argelander odlučio označavati promjenjive zvijezde slovima R do Z te latinskim genitivom imena zviježđa (kao i Bayer). Nakon Z dolazi na red RR, RS, ... RZ, SR, ... SZ, ... ZR, ... ZZ. Broj poznatih promjenjivih zvijezda je nezaustavljivo rastao, pa su na red došle i kombinacije slova AA, AB, ... sve do QZ. Naravno, i ovo je s vremenom postalo premalo, pa su astronomi odlučili jednostavno nastaviti sa V1 (eng. variable = promjenjiva).
Na internetu ćete često naići na mogućnost imanovanja zvijezde po volji, za cijenu od oko $50 (50 američkih dolara). Sve ovakve ponude su varka!! Samo Međunarodna Astronomska Unija (IAU) ima pravo imenovanja nebeskih objekata.
Izvori[uredi | uredi kod]
- Promatračka astronomija: Katalozi objekata dalekog svemira