Gregor od Toursa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Grgigorije Turski na pravoslavnoj ikoni
Grgur Turski

Gregor od Toursa ili Grgur Turski, Grigorije Turski (oko 538594) je galsko-rimski svetitelj, istoričar i Biskup Toursa. Njegova dela predstavljaju istorijski izvor za ranu epohu Merovinga.

Rođen je 538. ili 539. u Auvergneu u današnjem Clermont-Ferrandu kao Georgius Florentius, od oca Florentiusa i majke Armentarije. Umro je 17. novembra 594 u Toursu. Pripadao je uglednoj senatorskoj porodici, u kojoj se pričalo da je osnivač bio Leokadije, galorimski senator, otac jednog od prvih galskih mučenika, Epageta. U zrelom dobu, Georgije je promenio ime u Gregor, po majčinom pradjedu.

Obrazovanje je dobio od strica Gala, episkopa Clermont (525-551). Posle Galove smrti, njegov naslednik Avit se starao o Gregoru, pre svega ga upućivajući isključivo u teološku literaturu.

Gregor je 573. nasledio Eufronija (Armentarijinog brata) na položaju Biskupa Toursa, na šta je najviše uticao austrazijski kralj Sigebert I .

Posle smrti austrazijskog kralja Sigisberta, bio je optužen od strane njegovog brata i neprijatelja, neustrijskog kralja Hilperika, da je oklevetao kraljicu Fredegundu, ali je Gregor uspeo da se odbrani.

Nakon smrti Hilperika 584. Tours dolazi u ruke burgundskog kralja Guntrama, a 587. po ugovoru u Andelotu, prelazi pod vlast Sigisbertovog sina Hildeberta II.

Gregor je počeo da piše nakon 573, kada je izabran za Biskupa Toursa. Njegova dela delimo na istorijska i teološka. U istorijska dela se ubrajaju: Historia Francorum u 10 knjiga, De gloria martyrum u 7 knjiga. U teološka dela se ubrajaju: Knjiga o čudima blaženog apostola Andrije (Liber de miracula beati Andreae apostoli), Stradanje 7 svetih mučenika spavača pred Efesom (Pasio ss. martyrum septem dormientium apud Ephesum).

Historia Francorum u 10 knjiga je najčuvenije Gregorovo delo, kojim opisuje događaje od stvaranja sveta do 591. godine.:

  • I knjiga – od Adama do † sv. Martina Turskog 397;
  • II knjiga – do kraja vladavine kralja Hlodoveha (†511);
  • III knjiga – do † austrazijskog kralja Teodeberta 548;
  • IV knjiga – do † austrazijskog kralja Sigisberta 575;
  • V knjiga – do 581;
  • VI knjiga – do 584;
  • VII, VIII knjiga – do 587;
  • IX knjiga – do 589;
  • X knjiga – do 591;

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]