Fon (narod)
Fon predstavljaju jednu od glavnih zapadnoafričkih i etničkih i lingvističkih skupina. Oni žive u Beninu ili Dahomeju te jugozapadnoj Nigeriji. Ima ih više od 2 miliona. Fon jezik je glavni jezik kojim se govori u južnom Beninu, te pripada gbe jezičkoj skupini. Kulture srodne Fonima jesu Ewe, Aja i Guin narodi. Za Fone se tvrdi da su nastali u Tadou, selu u jugoistočnom Togou, blizu granice s Beninom.
Kultura je patrilinealna i dozvoljava poligamiju i razvod. Pogrebi (i obljetnice smrti) su najvažniji kulturni događaji, a žalovanje uključuje bubnjanje i plesanje koje traje danima. Foni vjeruju da dio osobe umire a dio se reinkarnira.
Većina Fona danas živi u selima i malim gradovima gdje su kuće od blata. Gradovi koje su sagradili Foni uključuju Abomey, historijsku prijestolnicu Dahomeya i Ouidah. Ovi gradovi su bili središta trgovine robljem.
Fonska vjera[uredi | uredi kod]
Dok mnogi Foni za sebe tvrde da su kršćani, većina ispovjeda beninsku nacionalnu religiju Vodun. Fon naziv za boga ili duha je "Vodu". Rituali mogu uključivati bubnjanje kako bi se izazvala posjednutost jednim od tih bogova ili duhova. Fon religija je politeistička, s vrhovnim (ali ne i svemoćnim) božanstvom poznatim kao Nana Buluku.
Fonski utjecaj na Novi Svijet[uredi | uredi kod]
Mnogi potomci Fona danas žive na američkom kontinentu zbog atlantske trgovine robljem. Zajedno s mnogim drugim kulturnim grupama iz Fon regije kao što su Yoruba i Bantu, Fon kultura se stopila s francuskom, portugalskom i špnaskom kako bi stvorila specifične religije (Vudu, Candomblé i Santería) te plesne i muzičke stilove (Arará, Yan Valu).
