Drangijana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Drangijana (između Sagartije, Arije i Arahozije) na karti Perzijske Monarhije oko 500. pne.

Drangijana (staroperz. Zranka[1]: „Zemlja vode“, grč. Δραγγιανή), historijska je regija Perzijske Monarhije iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio Afganistana, Pakistana i istočnog Irana. Zemlja je bila naseljena iranskim plemenima koje su Grci zvali Sarangijanci ili Drangijanci. Njih je pokorio drugi iranski narod Medijci, dok sredinom 6. vijeka pne. oba naroda pokorava još jedan iranski narod, Perzijanci, na čelu s Kirom Velikim[2]. Prema Herodotu, tokom vladavine Darija Velikog Drangijanci su smješteni u istu administrativnu jedinicu skupa s Utijancima, Tamanejcima i Mikijcima, te su deportirani na obalu Perzijskog zaljeva. Godine 330. pne. regiju je osvojio Aleksandar Makedonski, poslije kojeg regijom vlada helenistička dinastija Seleukida. Samo generaciju poslije, Drangijanom ponovo vladaju iranske dinastije, prvo Parti, a zatim kasnije Sasanidi. Danas je regija poznata pod modernim nazivom Sistan[2].

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Drangijana (enciklopedija Iranica)
  2. 2,0 2,1 „Drangijana (Livius.org, Jona Lendering)”. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-21. Pristupljeno 2009-08-14. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]