Dolmen

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Domen u Crocunou, Plouharnel, Bretanja, Francuska.
Domen u Poulnabroneu, County Clare, Irska.

Dolmen (bretonski jezik: "kameni stol"[1]) ili dvoranska grobnica, cromlech i quoit (velški), anta (portugalski), Hünengrab/Hünenbett (njemački), adamra (abkazijski jezik), ispun (sjeverozapadni kavkaski jezici), hunebed (nizozemski), dös (švedski), goindol (korejski) - je vrsta jednoćelijske megalitske grobnice (svetišta ili primitivni hramovi), obično od nekoliko uspravnog kamenja (menhir) koji nose veliki plošni, horizontalno polegnuti, poklopni kamen (trilit, ili ploča). Mogu se pronaći širom svijeta, a većina datira u rani neolit (4000.-3000. pr. Kr.). Neki su bili prekriveni zemljom ili manjim kamenjem tako da su tvorili tumuluse (gomile ili gromile), a nekima je taj pokrov vremenom ispran.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Prvi je ovaj pojam koristio Napoleonov oficir i kolekcionar svega keltskog, Théophile Corret de la Tour d'Auvergne, u svom djelu "Podrijetlo Gala" (Origines gauloises)

Poveznice[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]