Borovnica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Borovnica
Plodovi brusnice
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Ericaceae
Rod: Vaccinium
Vrsta: V. myrtillus
Dvojni naziv
Vaccinium myrtillus

Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium.

Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Ima zeleni korijen, koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1–3 cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju krajem rujna do listopada. Plod je sjajna bobica plavocrne boje i blago nakiselog ukusa. U njoj se nalazi veliki broj sjemenki, izvora vlakana.

Stanište[uredi | uredi kod]

Pogodno tlo za rast borovnice je kiselo i umjereno vlažno zemljište, a na višim nadmorskim visinama je planinska crnica. Raste u zoni listopadnih, bukovih šuma i iznad nje na svježim zemljištima. Značajna je njena uloga na planinskim čistinama i subalpskim acidofilnim zajednicama gdje obrasta velike površine. Čest je stanovnik mnogih planinskih masiva.

Sastojci[uredi | uredi kod]

Kao droga se koristi zreo plod (Myrtilli fructus) i list (M. folium). Kemijski sastav plodova je:

Listovi borovnice su izvor minerala (kalij, natrij, mangan, krom, željezo, bakar i dr.), vitamina C, organskih kiselina, a sadrže i saponine, šećer (do 18%), tanine i dr.

Korištenje[uredi | uredi kod]

Plodovi borovnice imaju primjenu kako u narodnoj tako i u službenoj medicini. Blagotvorno su sredstvo kao preventiva ili terapija kod avitaminoze ili hipovitaminoze, kao i za liječenje neinfektivnog proljeva kod djece. Važno je i njihovo dijetetsko djelovanje. Plodove je najbolje koristiti u svježem stanju ili kao sok. Borovnica se može pripremati na nekoliko načima[1]. Osim soka od njih se mogu praviti ukusni i kvalitetni sirupi, džemovi, kompoti i dr. samo što se kuhanjem gubi vitamin C.

Upotreba u narodnoj medicini[uredi | uredi kod]

Čaj od mladih listova borvinice pomaže protiv proljeva, katara, grčeva u stomaku, kašlja i šećerne bolesti. Plod se može koristiti protiv hemoroida, neuredne stolice, nadimanja, lošeg apetita i nametnika u crijevnom traktu. Zrele i svježe borovnice su odlično pomoćno i dijetalno sredstvo kod problema sa jetrom[2], te problema sa žuči i žučnih puteva. Borvnicu narodni ljekari preporucuju kao pomoć kod akutnih i hroničnih oboljenja probavnog trakta. Zbog lijepog okusa lako se daje djeci za navedene zdravstvene probleme. Odlično je sredstvo za hronične dijarje. Čaj od mladih listovi[3] se koriste za regulaciju [Dijabetes|šećera u krvi]. Ova osobina lista borovnice da reguliše šećer u krvi pripisuje se sadržaju antocijanin glikozida.

Pri dugotrajnoj upotrebi listova borovnice ili kod predoziranja javlja se kronično trovanje.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Priprema borvnice, domaćica.com
  2. Borovnica za bolesti jetre, jetra.org
  3. Čaj od borovnice Arhivirano 2015-06-18 na Wayback Machine-u, e-ljekarna.net

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]