Bolnica
Bolnica je ustanova za liječenje bolesnika. Zadaća je bolnice da prima bolesnike na liječenje i njegu; da stručno i statistički obrađuje svoj bolesnički materijal te da rezultate objavljuje službenim putem ili u stručnim i znanstvenim krugovima; da obrađuje medicinsku znanost i da odgaja liječnički podmladak i pomoćno zdravstveno osoblje.
Vrste bolnica[uredi | uredi kod]
U prošlosti[uredi | uredi kod]
Hospitali (lat. hospitalis "gostinjski") najprije su bile sobe ili prostori za goste odnosno strance, koji su se poslije koristili za liječenje gostiju, putnika i drugih.
Lazareti su isprva bili izolacijske bolnice ili skloništa, a dobili su ime po Hospitale Sancti Lazari u Rimu gdje su već u 7. stoljeću izolirali gubavce. 1374. određeno je u Mlecima da se na Otoku sv. Lazara postavi karantena protiv kuge, u kojoj su svi došljaci s Istoka morali proboraviti 40 dana (tal. quaranta "četrdeset", odatle "karantena"), da se očiste i liječnički pregledaju. Kasnije su se lazaretom nazivale uglavnom vojne bolničke ustanove te previjališta i zavojišta ranjenika.
Danas[uredi | uredi kod]
Bolnice su javne i privatne (lječilišta, sanatoriji itd.).
Javne bolnice moraju primati bolesnike bez obzira na platežnu sposobnost. Po svom radu su opće i specijalističke. Opće bolnice liječe bolesnike svih vrsta bolesti, dok su specijalističke bolnice određene za liječenje posebnih vrsta oboljenja (umobolnice, rodilišta, bolnice za rak, zarazne bolesti itd.) ili posebnih bolesnika (npr. dječje bolnice).
Opće bolnice mogu biti uređene samo za najnužnije bolničko liječenje, a mogu imati i posebne odjele za stručno liječenje.
