Coordinates: 57°28′42″N 4°5′51″W / 57.47833°N 4.09750°W / 57.47833; -4.09750

Bitka kod Cullodena

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bitka kod Cullodena
Segment Jakobitskog ustanka 1745.

prikaz bitke u slici An incident in the rebellion of 1745, autor: David Morier
Datum 16. april1746
Lokacija Culloden, istočno od Invernessa u Škotskoj
Mrežna referenca NH742450[1]
57°28′42″N 4°5′51″W / 57.47833°N 4.09750°W / 57.47833; -4.09750
Ishod odlučujuća pobjeda britanskih vladinih snaga
kolaps jakobitske pobune
Sukobljene strane
Kraljevstvo Velika Britanija Velika Britanija jakobiti
 Francuska
Komandanti i vođe
vojvoda od Cumberlanda Charles Edward Stuart
Snage
8.000 o. 7.000
Žrtve i gubici
50 poginbulih[2]
259 ranjenih[2]
jakobiti:
1,500–2,000 poginulih ili ranjenih[2][3]
154 zarobljenih[2]
Francuska:
222 zarobljenih[2]

Bitka kod Kalodena je bio poslednji okršaj u Jakobitskom ustanku iz 1745. Jakobitske snage pod komandom Čarlsa Edvarda Stjuarta su se sukobili sa lojalističkom vojskom kojom je komandovao Vilijam Avgust, vojvoda od Kamberlenda 16. aprila 1745. kod Invernesa u Škotskom pobrđu. Pobeda kod Kalodena je odlučno zaustavila jakobitske namere da zbace dinastiju Hanover i vrate dinastiju Stjuart na britanski presto. Čarls Stjuart nije više nikada pokušao da ospori vlast Hanoveraca u Velikoj Britaniji.

Jakobitsku vojska su činili škotski gorštaci, kao i manji deo nizijskih Škota i mali odred Engleza iz Mančesterskog puka. Jakobite je pomogla Francuska irskim i škotskim jedinicama u francuskoj službi. Kombinovani pešadijski bataljon (Irski piketari) su činili odredi iz svakog puka Irske brigade uz jedan eksadron irske konjice u francuskoj vojsci koji je služio u bici iz odred rojalističkih Škota regrutovanih prethodne godine da bi podržali zahteve Stjuarta. Vojsku britanske vlade su činili uglavnom Englezi, uz značajan broj Škota iz nizija i pobrđa, bataljon Alsteraca i mali broj hesena iz Nemačke i Austrije. Bitka kod Kalodena je bila i brza i krvava i završila se u roku od jednog sata. Nakon neuspešnog juriša gorštaka na vladine linije, jakobiti su se pobunili i pobegli su sa bojišta.

Između 1.500 i 2.000 jakobita je ubijeno ili ranjeno u kratkoj bici, dok su vladini gubici bili mali sa 50 mrtvih i 259. ranjenih- Bitka i njene posledice nastavljaju da izizivaju jake emocije: Univerzitet Glazgova je dodelio vojvodi od Kamberlenda počasno doktorat, ali mnogi današnji istraživači trvde da su posledice bitke i potonje slamanje jakobitizma bile brutalne, zbog čega je Kamverlenda dobio nadimak „Kasapin“. Posle bitke su načinjeni dalji pokušaji da se jače integrišu nemirna Škotska pobrđa u Kraljevstvo Veliku Britaniju; uvedene su propisi i kazne sa ciljem da se oslabi galička kultura i razori škotski sistem klanova

Vidi još[uredi | uredi kod]


Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Site Record for Culloden Moor, Battlefield; Culloden Muir; Culloden Battlefield; Battle Of Culloden. Royal Commission on the Ancient and Historical Monuments of Scotland. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Reid (2002), pp. 85–87.
  3. Harrington (1991), p. 83.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Mape