Bienvenido, Mister Marshall

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bienvenido, Mister Marshall
spomen-ploča u mjestu Guadalix de la Sierra kojom se obilježava snimanje filma
RežijaLuis García Berlanga
ProducentVicente Sempere
ScenarioMiguel Mihura
Juan Antonio Bardem
UlogeJosé Isbert
Manolo Morán
Lolita Sevilla
Alberto Romea
Elvira Quintillá
Luis Pérez de León
Félix Fernández
Fernando Aguirre
Joaquín Roa
Nicolás D. Perchicot
José Franco
Rafael Alonso
MuzikaJesús García Leoz
José Antonio Ochaíta
Xandro Valerio
Juan Solano Pedrero
FotografijaManuel Berenguer
MontažaPepita Orduna
StudioUNINCI
DistribucijaCicosa y Mercurio Films S.A.
Datum(i) premijere
4. 4. 1953 (1953-04-04) (Madrid)
Trajanje78 min.
ZemljaŠpanska Država Španija
Budžet2,500.000 pezeta[1]
Bruto prihod6,546.720 pezeta (reestreno)[2]

Bienvenido, Mister Marshall (sh. Dobro došli, gospodine Marshall) je španska crno-bijela filmska komedija snimljena 1953. u režiji Luisa Garcije Berlange. Radnja je smještena u provincijski gradić čije vlasti i žitelji doznaju kako će ih posjetiti američka delegacija u svrhu dodjele ekonomske pomoći iz Marshallovog plana. Humor se uglavnom temelji na etničkim i kulturnim stereotipovima, odnosno prikazuje kako se žitelji nastoje uvaženim gostima prikazati kao "egzotični" Španci, dok istovremeno zamišljaju američke posjetitelje na osnovu klišeja iz tadašnjih hollywoodskih filmova. Bienvenido, Mister Marshall se smatra važnim kao jedno od prvih ostvarenja u Španiji pod Francovom vlašću čiji je sadržaj bila eksplicitna politička satira, odnosno zato što mu se sadržaj mogao protumatičiti kao implicitna kritika službene politike režima koji se tokom Hladnog rata pretvorio u važnog američkog saveznika. Film je iste godine prikazan na Kanskom festivalu gdje je dobio Međunarodnu nagradu, ali i izazvao omanji skandal zbog scene u kojoj zastava SAD tone u vodu, i zbog koje je javno protestirao američki glumac Edward G. Robinson, u vrijeme tadašnjih makartističkih progona osumnjičen za komunističke simpatije i "nedostatak patriotizma". U samoj Španiji je postigao ogroman uspjeh, a neke od fraza iz filma su ušle u svakodnevni govor.

Jedna od scena iz originalnog scenarija - snovi učiteljice o susretu sa Amerikancem - bila je izbačena od strane tadašnjih cenzora. Godine 2002. ju je Berlanga snimio kao kratki film pod naslovom El sueño de la maestra.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]