Atentat na Franju Josipa

J. J. Reiner: Atentat na Franju Josipa I. (1853.)

Atentat na austrijskog cara Franju Josipa I. se dogodio 18.2. 1853. kada ga je pokušao ubiti mađarski nacionalist János Libényi.

Car je šetao sa svojim oficirem Maximilianom Karlom Lamoralom O'Donnellom, na jednom od gradskih bastiona, kada mu je Libényi prišao. Instantno je napao cara s leđa nožem i ubo ga direktno u vrat. Car Franjo Josip je gotovo uvijek nosio uniformu s visokim ovratnikom, tako da mu je vrat bio gotovo u potpunosti prekriven. Tako se dogodilo da je njegov ovratnik bio napravljen od jako krutog materijala. Iako je car, jasno, bio ozlijeđen i počeo je krvariti, ovratnik mu je spasio život. Grof O'Donnell je tada odmah napao Libényija sa svojom sabljom. O'Donnell je kasnije postao i službeni grof Habsburške Monarhije (do tada je samo bio grof zbog irskog plemićkog porijekla) i nagrađen je za svoje zasluge u spašavanju cara. Još jedan svjedok, koji je slučajno prolazio, mesar Joseph Ettenreich, također je pomogao i svladao Libényija. Za to ga je car nagradio i proglasio ga plemićem, te je ovaj tako postao Joseph von Ettenreich. Libényi je ubrzo odveden pred sud te osuđen na smrt zbog pokušaja regicida. Smrtna kazna izvršena je na Simmeringer Haideu, a potom je Franjo Josip čuvši o katastrofalno lošoj ekonomskoj situaciji atentatorove majke dodjelio joj državnu penziju. Nakon ovog neuspjelog napada, carev brat Maksimilijan, kasniji meksički car, pozvat će sve europske plemićke obitelji na davanje donacije za izgradnju crkve na mjestu napada, koja bi tamo stajala kao simbol i podsjetnik. Crkva se nalazu u Ringstrasseu, blizu Univerziteta, a znana je kao Votivkirche.

Povezano

• Franjo Josip