Angstrem (jedinica)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Angstrem (latinicom angstrom, angström, ili ångström) (Simbol Å) je jedinica van SI sistema koja se koristi za izražavanje rastojanja i fizičkih veličina kao što su veličina atoma, dužina hemijske veze i talasna dužina svetlosti.[1]

Definicija[uredi | uredi kod]

1 angstrem (Å) = 10–10 metara = 0,1 nm = 100 pm

Na primer, radijus atoma se kreće u opsegu od 0,5 Å (atom vodonika) do 3,8 Å (atom uranijuma).

Poreklo[uredi | uredi kod]

Angstrem je nazvan po Švedskom fizičaru Andersu Angstremu (Anders Jonas Ångström, (1814–1874)) jednom od osnivača moderne spektroskopije.

Istorija[uredi | uredi kod]

Od 1927. do 1960. angstrem je bio sekundarna jedinica dužine koja je korišćena u spektroskopiji a koja je definisana nezavisno od metra, koji je još uvek bio definisan preko fizičkog prototipa. Godine 1960. sam metar je predefinisan preko spektroskopskih parametara što je učinilo angstrem zastarelim.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Thompson, A.; Taylor, B. N (5 October 2010). „B.8 Factors for Units Listed Alphabetically”. NIST Guide to the SI. NIST. Pristupljeno 21 September 2011.