1566

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1566.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenija: 1530-e  1540-e  1550-e  – 1560-e –  1570-e  1580-e  1590-e
Godine: 1563 1564 156515661567 1568 1569
Bitka kod Sigeta, juriš Zrinskog
1566. po kalendarima
Gregorijanski 1566. (MDLXVI)
Ab urbe condita 2319.
Islamski 973–974.
Iranski 944–945.
Hebrejski 5326–5327.
Bizantski 7074–7075.
Koptski 1282–1283.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1621–1622.
Shaka Samvat 1488–1489.
Kali Yuga 4667–4668.
Kineski
Kontinualno 4202–4203.
60 godina Yang Vatra Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11566.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1566 (MDLXVI) bila je redovna godina koja počinje u utorak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Događaji[uredi | uredi kod]

  • 7. 1. - Dominikanac Michele Ghislieri izabran za papu Pija V. (do 1572).
  • 15. 1. - Hrvatsko-slavonski sabor u Zagrebu: izbor poklisara za ugarski sabor, žalbe na potkapetana slavonske krajine Vida Haleka kao i na uskoke i Vlahe koji su "ubili Petra Orehovačkoga i počinjali druga razbojstva" itd[1].
  • 2. 2. - Ugarski sabor u Požunu (Bratislavi), mnoge žalbe plemstva, kralja Maksimilijana zastupao nadvojvoda Karlo.
  • 5. 5. - Još jedan hrvatski sabor, o ratnim pripremama.
  • svibanj - Marin Držić u Firenci, urotnička pisma protiv dubrovačke vlasti.
  • 1. 8. - Turska vojska doprla do Sigeta a sultan 6. kolovoza.
  • 3. 8. - Umesto pogubljenog Arslan-paše, novi budimski paša je Mustafa-paša Sokolović[4] - najdugovekiji je na tom položaju, do 1578.
  • 7. 8. - 8. 9. - Opsada Sigeta - Turci zauzeli grad nakon herojske obrane Nikole Šubića Zrinskog.
    • Nova sigetska varoš napuštena 9. 8. a stara 19. 8., pri čemu je poginulo dosta branitelja.
    • 26. 8. - Opći juriš: poginuli egipatski namjesnik Ali-paša i zapovjednik topništva Aliportuk.
    • 29. 8. - Opći juriš: zarobljen janičarski aga.
    • 2. 9. - Zapaljen lagum, branitelji se moraju povući u citadelu.
  • avgust - Beeldenstorm: kalvinisti u Nizozemskoj uništavaju religioznu umetnost.
  • 16. 8. - Valjda prvi poznati dokument o oslobađanju robova u Sarajevu: šerijatski sud je oslobodio dve devojke iz Žrnovice kod Skradina koje su pre tri meseca oteli "Vlasi" i zatim prodali u Bosni.[5]
  • 29. 8. - Kraljevska vojska iz Topuskog napada Novi na Uni (zapaljena varoš) i Kostajnicu, haraju do Save i Požeškog sandžaka; u bici kod Novigrada razbijene turske vojske i poginuo livanjski sandžak Holi-beg i zarobljen požeški Usraim-beg[6].
  • 3. 9. - Đula se morala predati Pertev-paši, Turci zauzimaju i Jenö i Vilagoš.
  • 6. 9. ? - Osmanski sultan Sulejman Veličanstveni umro pred Sigetom nakon 46 godina vladavine.
    • Veliki vezir Mehmed-paša skriva to i obaveštava Selima.
  • 7. 9. - Juriš Zrinskog iz zapaljene tvrđave i pogibija. Turci zauzimaju tvrđavu ali mnogi ginu u eksploziji baruta[7].
  • oko 24. 10. - Veliki vezir Mehmed-paša Sokolović tokom povratka konačno objavio Sulejmanovu smrt, u Beogradu se sastao sa novim sultanom Selimom II, podelom novca sprečena pobuna[8][9].
    • Selim zvani Pijanica (vl. do 1574), politiku uglavnom vodi Mehmed-paša - počinje lagano opadanje Osmanskog carstva.
  • decembar - Sultan i paše s vojskom stigli u Carigrad, novi nemir janičara umiren podelom novca, dok je isto potraživanje spahija i najamnika rešeno silom[10].

Tokom/tijekom godine[uredi | uredi kod]

Careva džamija u Sarajevu

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1566.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Klaić, 256
  2. 2,0 2,1 Klaić, 258
  3. Klaić, 260
  4. Znameniti Srbi Muslomani, str. 13
  5. "Politika", 23-26. april 1938, str. 32
  6. Klaić, 263
  7. Klaić, 262
  8. Klaić, 264
  9. 9,0 9,1 Vladimir Ćorović, Preokret u držanju Srba, rastko.rs
  10. Znameniti Srbi Muslomani, str. 16
  11. Klaić, 286
  12. Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs