1398

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1360-e | 1370-e | 1380-e | 1390-e | 1400-e | 1410-e | 1420-e | >
<< | < | 1394. | 1395. | 1396. | 1397. | 1398. | 1399. | 1400. | 1401. | 1402. | > | >>

1398. po kalendarima
Gregorijanski 1398. (MCCCXCVIII)
Ab urbe condita 2151.
Islamski 800–801.
Iranski 776–777.
Hebrejski 5158–5159.
Bizantski 6906–6907.
Koptski 1114–1115.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1453–1454.
Shaka Samvat 1320–1321.
Kali Yuga 4499–4500.
Kineski
Kontinualno 4034–4035.
60 godina Yang Zemlja Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11398.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1398 (MCCCXCVIII) bila je redovna godina koja počinje u utorak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

Događaji[uredi | uredi kod]

  • januar - U Bosnu provaljuje turska vojska (Bajazitovi sinovi i Stefan Lazarević kao vazal), ali trpi od jake zime i velikog snega - vojvoda Hrvoje Vukčić, pristaša Ladislava Napuljskog, osumnjičen za saučesništvo.
  • ožujak-lipanj - Kralj Žigmund boravi u Slavoniji, gdje sakuplja vojsku protiv vojvode Hrvoja.
  • mart, druga polovina - Usled nereda u Bosni, pristalice kraljice Jelene (Nikolići i Radivojevići) traže utočište na dubrovačkoj teritoriji[1].
  • april - Dubrovčani prebacili u svoj grad Katarinu-Jelenu, ženu Sandalja Hranića, iz Budve, gdje se ona više nije osjećala bezbjedno.
  • ca. proljeće - Radič Sanković se oslobodio zahvaljujući metežima u Bosni (bio zatočen 1391, zbog prodaje Konavla Dubrovniku)[1].
  • maj - Stjepan Ostoja novi bosanski kralj, nakon što je Jelenu srušila vlastela (Vukčić, Hranić, Radenović).
  • 3. 6. - Knez Priboje Masnović, zapovednik Visokog, dobio dubrovačko građanstvo.
  • 30. 6. - Jianwen ("Ustanovljenje građanske vrline", osobno ime Zhu Yunwen) postaje drugi car iz dinastije Ming.
  • srpanj - Žigmund provalio u Hrvojev posed, do Vrbaskog grada, ali poražen.
  • oktobar - Kralj Žigmund u Iloku[1] (novi napad na Bosnu, takođe neuspešan?[2]); Ostoja provodi zimu u Usori sa vojskom i velikašima[1].
  • 17. 12.? - Timur zauzeo Delhi - pljačka, masakr, razaranje.

Tokom/tijekom godine[uredi | uredi kod]

  • Posle pohoda u Bosnu:
    • Zavera Novaka Belocrkvića i Nikole Zoića protiv kneza Stefana Lazarevića, koji ga optužuju pred Bajazitom za veze sa Ugrima - Novak pogubljen, Zoić se zamonašio[3].
    • Majka Stefana Lazarevića kneginja Milica (monahinja Evgenija) i monahinja Jefimija odlaze u misiju kod Bajazita gde opravdavaju Stefana od optužbi za neuspeh bosanskog pohoda, na povratku donose mošti svete Petke u Srbiju[4][3].
  • Prvi put se spominje naziv Valjevo (ranije Gradac).
  • Francuska crkva povlači podršku antipapi Benediktu XIII, započinje petogodišnja opsada njegove palate u Avinjonu.

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1398.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 V. Ćorović, Historija Bosne, str. 200
  2. Kotromanići, Ž. Fajfrić, rastko.rs
  3. 3,0 3,1 Sveta loza kneza Lazara, Ž. Fajfrić, rastko.rs
  4. Srbi između Turaka i Mađara, V. Ćorović, I. s. n., rastko.rs