Kagan – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.3) (robot Dodaje: ky:Каган |
m razne ispravke |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Also|Kan (titula)}} |
{{Also|Kan (titula)}} |
||
| ⚫ | '''Kagan''' ({{lang-otk|[[Datoteka:Old Turkic letter N1.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter G1.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter Q.svg|10px]]'', ''kaγan}},<ref>[http://irq.kaznpu.kz/index.php?l=Q&wi=13&lang=e&mod=3 Ethno Cultural Dictionary, TÜRIK BITIG]</ref><ref>Fairbank 1978, [http://books.google.com/books?id=iN9Tdfdap5MC&pg=PA367&dq=khan+turkic+title&lr=&hl=tr&sig=nn4X0pxXK9qe9ByEr-NmoDl1Yog p. 367]</ref> {{lang-mn|хаган}}, ''xagan''; {{lang-xng|ᠬᠠᠭᠠᠨ}}, ''qaγan''; {{zh|c=可汗|p=kè hán}} ili {{zh|c=大汗|p=dà hán}}; {{lang-fa|خاقان}}, ''khāqān''), alternativno pisano '''kagan''', '''khagan''', '''qagan''', '''khaghan''', '''qaghan''' ili '''chagan''', je titula [[carstvo|carskog] ranga u [[mongolski jezik|mongolskom]] i [[Turkijski jezici|turkijskim]] jezicima koja označava ličnost čiji status odgovara statusu [[car]]a u drugim jezicima, odnosno ličnost koji vlada '''kaganatom''' (carstvo). Riječi "kagan" i "[[kan (titula)|kan]]" danas imaju različito značenje, ali su kroz historiju bili sinonimi. |
||
| ⚫ | '''Kagan''' ({{lang-otk|[[ |
||
Može se prevesti i kao '''[[Kan (titula)|Kan]] kanova''', slično kao [[Kralj kraljeva]]. U suvremenom mongolskom je riječ postala ''Khaan'' sa 'g' koje je utišano li nestalo; ''ğ'' u suvremenom turskom ''Kağan'' je također utišano. Od građanskog rata u Mongolskom Carstvu su carevi [[Yuan (dinastija)|dinastije Yuan]] držali titulu kagan, i nastavili je držati u samoj Mongoliji. ''Kağan'' je često [[tursko ime]] in u Turskoj. |
Može se prevesti i kao '''[[Kan (titula)|Kan]] kanova''', slično kao [[Kralj kraljeva]]. U suvremenom mongolskom je riječ postala ''Khaan'' sa 'g' koje je utišano li nestalo; ''ğ'' u suvremenom turskom ''Kağan'' je također utišano. Od građanskog rata u Mongolskom Carstvu su carevi [[Yuan (dinastija)|dinastije Yuan]] držali titulu kagan, i nastavili je držati u samoj Mongoliji. ''Kağan'' je često [[tursko ime]] in u Turskoj. |
||
Često se koristi izraz '''Veliki kan''' u zapadnim prijevodima izraza ''Yekhe Khagan'' (Veliki car ili Их Хаан). |
Često se koristi izraz '''Veliki kan''' u zapadnim prijevodima izraza ''Yekhe Khagan'' (Veliki car ili Их Хаан). |
||
==Napomene== |
==Napomene== |
||
| Red 18: | Red 16: | ||
* Zhou, Weizhou [1985] (2006). ''A History of Tuyuhun''. Guilin: Guangxi Normal University Press. ISBN 7-5633-6044-1. |
* Zhou, Weizhou [1985] (2006). ''A History of Tuyuhun''. Guilin: Guangxi Normal University Press. ISBN 7-5633-6044-1. |
||
[[ |
[[Kategorija:Titule]] |
||
[[az:Xaqan]] |
[[az:Xaqan]] |
||
Verzija na datum 17 februar 2012 u 13:11
- Vidi takođe: Kan (titula)
Kagan (staroturski: 
, kaγan,[1][2] mongolski: хаган, xagan; srednjemongolski: ᠬᠠᠭᠠᠨ, qaγan; kineski: 可汗; pinyin: kè hán ili kineski: 大汗; pinyin: dà hán; perzijski: خاقان, khāqān), alternativno pisano kagan, khagan, qagan, khaghan, qaghan ili chagan, je titula [[carstvo|carskog] ranga u mongolskom i turkijskim jezicima koja označava ličnost čiji status odgovara statusu cara u drugim jezicima, odnosno ličnost koji vlada kaganatom (carstvo). Riječi "kagan" i "kan" danas imaju različito značenje, ali su kroz historiju bili sinonimi.
Može se prevesti i kao Kan kanova, slično kao Kralj kraljeva. U suvremenom mongolskom je riječ postala Khaan sa 'g' koje je utišano li nestalo; ğ u suvremenom turskom Kağan je također utišano. Od građanskog rata u Mongolskom Carstvu su carevi dinastije Yuan držali titulu kagan, i nastavili je držati u samoj Mongoliji. Kağan je često tursko ime in u Turskoj.
Često se koristi izraz Veliki kan u zapadnim prijevodima izraza Yekhe Khagan (Veliki car ili Их Хаан).
Napomene
- ↑ Ethno Cultural Dictionary, TÜRIK BITIG
- ↑ Fairbank 1978, p. 367
Izvori i reference
- Fairbank, John King. The Cambridge History of China . Cambridge University Press, 1978. web page
- Grousset, René. (1970). The Empire of the Steppes: a History of Central Asia. Translated by Naomi Walford. Rutgers University Press. New Brunswick, New Jersey, U.S.A.Third Paperback printing, 1991. ISBN 0-8135-0627-1 (casebound); ISBN 0-8135-1304-9 (pbk).
- Whittow, Mark. The Making of Byzantium, 600–1025, University of California Press, Berkeley, Los Angeles, 1996.
- Zhou, Weizhou [1985] (2006). A History of Tuyuhun. Guilin: Guangxi Normal University Press. ISBN 7-5633-6044-1.