Rhindov matematički papirus – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto sa srpske Wikipedije
 
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
'''Ahmesov papirus''' je [[Stari Egipat|staroegipatski]] [[papirus]] koga je pronašao [[Aleksandar Henri Rajnd]], škotski švercer egipatskih relikvija, [[1858]]. godine u [[Luksor]]u u oblasti [[Teba|Tebe]] u ruševinama manje građevine pored [[Rameseum]]a (''Ramesseum''), zbog čega se često spominje kao '''Rajndov papirus''' ili '''Bremner-Rajndov papirus'''. Od [[1863]]. godine se nalazi se u [[Velika Britanija|Britanskom]] muzeju.
'''Ahmesov papirus''' je [[Stari Egipat|staroegipatski]] [[papirus]] koga je pronašao [[Aleksandar Henri Rajnd]], škotski krijumčar egipatskih relikvija, [[1858]]. godine u [[Luksor]]u u oblasti [[Teba (Egipat)|Tebe]] u ruševinama manje građevine pored [[Rameseum]]a (''Ramesseum''), zbog čega se često spominje kao '''Rajndov papirus''' ili '''Bremner-Rajndov papirus'''. Od [[1863]]. godine se nalazi se u [[Velika Britanija|Britanskom]] muzeju.


Datiran je u vreme oko [[1650. pne.|1650.]] godine pne, tokom vladavine faraona Apepija Prvoga (Hyksos Pharaoh, Apepi I) iz XV dinastije (v. [[Spisak faraona]]), ali je u uvodu papirusa Ahmes zapisao da prepisuje sa jednog još starijeg iz perioda Amen-em-het-a Trećeg (''Amenemhet'' III, 1842 - 1797 pne.), što bi trebalo da je 200 godina starije, ne spominjući ime prethodnog autora. Pismo kojim je pisano je [[hijeratičko pismo|hijeratičko]].
Datiran je u vreme oko [[1650. pne.|1650.]] godine pne, tokom vladavine faraona Apepija Prvoga (Hyksos Pharaoh, Apepi I) iz XV dinastije (v. [[Spisak faraona]]), ali je u uvodu papirusa Ahmes zapisao da prepisuje sa jednog još starijeg iz perioda [[Amenemhat III|Amen-em-het-a Trećeg]] (''Amenemhet'' III, 1842 - 1797 pne.), što bi trebalo da je 200 godina starije, ne spominjući ime prethodnog autora. Pismo kojim je pisano je [[hijeratičko pismo|hijeratičko]].


Ahmesov rukopis počinje tekstom: {{citat|ISPRAVAN RAČUN UVOD U ZNANJA O SVEMU POSTOJEĆEM I SVE MRAČNE TAJNE OVAJ SPIS JE NAPISAN GODINE 33 ČETVRTOG MESECA PLAVNE SEZONE POD VLAŠĆU KRALJA GORNJEG I DONJEG EGIPTA AUSER RE OBDARENOG ŽIVOTOM PREMA ONOM ŠTO PRETHODNO BI ZAPISANO U VREME KRALJA GORNJEG I DONJEG EGIPTA NEMAET RE JA AHMES ZAPISAH OVO}}
Ahmesov rukopis počinje tekstom: {{citat|ISPRAVAN RAČUN UVOD U ZNANJA O SVEMU POSTOJEĆEM I SVE MRAČNE TAJNE OVAJ SPIS JE NAPISAN GODINE 33 ČETVRTOG MESECA PLAVNE SEZONE POD VLAŠĆU KRALJA GORNJEG I DONJEG EGIPTA AUSER RE OBDARENOG ŽIVOTOM PREMA ONOM ŠTO PRETHODNO BI ZAPISANO U VREME KRALJA GORNJEG I DONJEG EGIPTA NEMAET RE JA AHMES ZAPISAH OVO}}

Verzija na datum 21 maj 2007 u 20:51

Ahmesov papirus je staroegipatski papirus koga je pronašao Aleksandar Henri Rajnd, škotski krijumčar egipatskih relikvija, 1858. godine u Luksoru u oblasti Tebe u ruševinama manje građevine pored Rameseuma (Ramesseum), zbog čega se često spominje kao Rajndov papirus ili Bremner-Rajndov papirus. Od 1863. godine se nalazi se u Britanskom muzeju.

Datiran je u vreme oko 1650. godine pne, tokom vladavine faraona Apepija Prvoga (Hyksos Pharaoh, Apepi I) iz XV dinastije (v. Spisak faraona), ali je u uvodu papirusa Ahmes zapisao da prepisuje sa jednog još starijeg iz perioda Amen-em-het-a Trećeg (Amenemhet III, 1842 - 1797 pne.), što bi trebalo da je 200 godina starije, ne spominjući ime prethodnog autora. Pismo kojim je pisano je hijeratičko.

Ahmesov rukopis počinje tekstom:

ISPRAVAN RAČUN UVOD U ZNANJA O SVEMU POSTOJEĆEM I SVE MRAČNE TAJNE OVAJ SPIS JE NAPISAN GODINE 33 ČETVRTOG MESECA PLAVNE SEZONE POD VLAŠĆU KRALJA GORNJEG I DONJEG EGIPTA AUSER RE OBDARENOG ŽIVOTOM PREMA ONOM ŠTO PRETHODNO BI ZAPISANO U VREME KRALJA GORNJEG I DONJEG EGIPTA NEMAET RE JA AHMES ZAPISAH OVO

Ovakav predgovor samo govori u prilog da su staroegipatski sveštenici čak i ovako praktične matematičke spise sa opisom običnih aritmetičkih radnji pokrivali velom tajanstvenosti i mistike.

Sadržaj papirusa

Sa jedne strane je opis deljenja broja 2 neparnim brojevima od 3 do 101. U stvari, prikazano je kako se razlomci sa brojiocem 2 mogu razložiti na jedinične razlomke.

Sa druge strane je prikazano 87 problema i zadataka. Smatra se najznačajnijim i najvrednijim matematičkim dokumentom Egipatske civilizacije.

Vidi još

Literatura

  • Mathematics in the Time of the Pharaohs, Richard Gillings, 1972, Dover Publications, New York, ISBN 0-486-24315-X