Hozroje I od Partije

Hosroj I od Partije (latinski: Osroes) bio je vladar Partskog Carstva od oko 109. do 129. Bio je brat kralja Pakora II koga je naslijedio oko 109. U to vrijeme se istočna polovica kraljevstva već bila de facto otcijepila zahvaljujući pretendentu Vologasu II, tako da je Hosroj vladao samo zapadnom polovicom.

Usprkos toga, Hosroj je nekoliko godina kasnije napao i osvojio Armeniju, postavivši prvo svog nećaka Eksedara, a potom brata Partamasirisa na armensko prijestolje. Rimski car Trajan je taj čin shvatio kao kršenje četrdeset godina starog mirovnog sporazuma sa Partima te 113. pokrenuo dugo godina pripreman osvajački pohod na istok. Sljedeće godine su Rimljani zauzeli Armeniju, pri čemu je Partamasiris ubijen, a godine 115. se okrenuli na jug prema Mezopotamiji. Tom prilikom su u rimske ruke pali gradovi Babilon, Seleukija, a na kraju i partska prijestolnica Ktesifon, kao i Hosrojeva kći. To su iskoristili Hosrojeva braća Mitridat IV i Sanatruk II kako bi se proglasili kraljevima i nastavili pružati otpor rimskim osvajačima; njihovi napori, međutim, nisu imali rezultata, te je Trajan 116. prodro još dalje na istok u današnji Iran, osvojivši drevnu perzijsku prijestolnicu Susu. Trajan se nakon toga povukao na zapad, postavivši Partamaspata kao klijentskog vladara Partije.

Odlazak Rimljana je Hosroj iskoristio kako bi se 117. obračunao sa Partamaspatom. Novi rimski car Hadrijan, pak, nije imao razumijevanja za ekspanzivnu politiku te je umjesto novog vojnog pohoda sklopio sa Hosrojem sporazum, priznavši ga za partskog vladara i vrativši mu kćer; Partamaspat je postao vladarom klijentske tampon države Osroene.

Hosroj je nakon toga vladao još dvanaest godina, ali nikada nije uspio proširiti vlast na istok, koji je ostao čvrsto u Vologasovim rukama. Godine 129. je umro, a naslijedio ga je Mitridat IV.

Izvori

• Dio Cassius, lxviii, 17–33.
• John Malalas, Chronographia.
• Aelius Spartianus, Vita Hadrian, v, 13.
• Pausanias, v, 12.