Razlike između izmjena na stranici "Glad"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Obrisano 8 bajtova ,  prije 9 godina
m
razne ispravke
m (Bot: Adding {{Commonscat|Hunger}})
m (razne ispravke)
 
== Potpuno gladovanje ==
 
Kod potpunog gladovanja organizam je prisiljen trošiti vlastite zalihe hranjivih tvari, prije svega [[mast]] u potkožnom tkivu te [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]] odnosno glikogen iz [[jetra|jetre]] i [[mišići|mišića]], da bi na kraju konzumirao vlastite [[bjelančevine]]. Kod potpunog gladovanja čovjek izgubi do 93 % mase masnog tkiva, 62-71 % jetre, 34-35 % mišića, 22-23 % kože, [[bubreg]]a i pluća, dok [[mozak]] i [[srce]] gube do 3 % svoje mase. Organizam prilikom gladovanja gubi znatnu količinu vlastitih soli, a mijenja se i sastav [[krv]]i. Posljedice potpunog gladovanja su brzo mršavljenje, poremećaji unutrašnjih funkcija, opća slabost i smrt, koja obično nastupa kada organizam izgubi 40-50 % originalne mase.
 
 
Potpuno gladovanje je kod nekih životinja sasvim uobičajena i normalna pojava. To se odnosi na [[sisavci|sisavce]] koji spavaju [[zimski san]] (medvjed, šišmiš, jež), [[vodozemci|vodozemce]] u [[umjerena klima|umjerenim]] područjima zimi, ribe za vrijeme tzv. svadbenog putovanja ([[losos]], [[jegulja]]) te [[deva|deve]] u pustinjama.
 
 
== Djelomično gladovanje ==
 
Od potpunog gladovanja je i u prirodi i u društvu daleko češće djelomično gladovanje, prilikom koje organizmi primaju hranu, ali ne u dovoljnim količinama za svoje normalne funkcioniranje. Ponekad se takvo gladovanje dijeli na kvantitativno (nedovoljna količina hranjivih tvari) i kvalitativno (nedostatak jedne od niza hranjivih tvari). Potonje je prilično čest slučaj kod konzumacije tzv. nezdrave hrane, odnosno životnog stila koji ne obraća pažnju na kvalitetu hrane, pa je lako zamisliti konzumaciju velikih količina hrane, ali bez nužnih sastojaka kao što su bjelančevine, mineralne soli i [[vitamini]].
 
Posljedice djelomičnog gladovanja su iste kao i kod potpunog gladovanja, ali se ispoljavaju daleko sporije. Dugotrajno gladovanje, bilo potpuno ili djelomično, izaziva promjene u organizmu koje mogu biti dalekosežne.
 
 
== Posljedice gladovanja ==
 
Među posljedice gladovanja kod čovjeka spada sušenje sluznica, razne otekline, sušenje i ljuštenje kože, sniženje tjelesne temperature te usporivanje pulsa. Osim tih posljedica gladovanje se ispoljava i kroz specifične bolesti poznate kao [[faminoze]], a slabi i otpornost organizma prema raznim [[infekcija]]ma. Dulje gladovanje izaziva poremećaje spolnih funkcija ([[impotencija]] kod muškaraca te izostanak [[menstruacija|menstruacije]] kod žena). Gladovanje roditelja izaziva zakržljalost djece. Glad također može izazvati i ozbiljne psihičke poremećaje, a prije toga odbacivanje svih društvenih normi i tabua, od kojih je najkarakterističnija zabrana [[kanibalizam|kanibalizma]].
 
Kratkotrajno gladovanje, pak, u pojedinim slučajevima može biti korisno za organizam te se koristi kao terapija, odnosno poseban oblik [[dijeta|dijete]].
 
 
== Glad kao društveni fenomen ==
 
Glad je od samih početaka čovječanstva jedan od važnih katalizatora ljudskog razvoja, bilo tako što je poticala migracije, a s njima povezane mutacije koje su dovele do stvaranja vrste ''homo sapiens'', a kasnije i stvaranje društvenih institucija i novih tehnologija koje su za cilj imale spriječiti glad, odnosno pojedincima ili društvu u cjelini osigurati koliko-toliko pouzdan izvor hrane. Usprkos toga, historija sve do našeg vremena bilježi pojave [[masovna glad|masovne gladi]] koja se danas dijeli kroničnu glad (izazvanu trajnim klimatskim, društveno-ekonomskim ili nekim drugim uvjetima na nekom području) te periodičnu glad čiji su uzrok suša, poplave, elementarne nepogode ili rat.
 
== V. također ==
 
* [[Pothranjenost]]
* [[Masovna glad]]
177.192

izmjene

Navigacijski meni